Vrste i staništa

Trolisna šumarica

Trolisnu šumaricu mnogi posjetitelji šuma zamjenjuju s običnom šumaricom jer su vrlo slične. Riječ je o zeljastoj biljki iz porodice žabnjaka koja pripada u strogo zaštićene vrste šumarica i može se pronaći na području središnje Hrvatske.

Njeni bijeli cvjetovi rasprostranjeni su na vrhovima stabljike i upravo su oni jedan od razloga zašto se ova biljka i umjetno uzgaja u hortikulturi. Njena prirodna i jednostavna ljepota vrlo je ugodna oku.

Samonikli cvijet koji raste na suncu

Trolisna šumarica je većinom samonikla biljka, a mjesta na kojima raste su vrlo slična. Riječ je cvijetu koji voli sunce i koji raste, pojedinačno ili u grupama, na mjestima koja nisu zasjenjena. Većinom je riječ o šumama, koje su njeno prirodno stanište.

Prednost ove biljke je njeno razmnožavanje omogućeno velikim brojem prašnika i tučaka smještenih u ocvijeću. To znači da su cvjetovi dvospolni i da za njihovo razmnožavanje služe kukci koji ih vole posjećivati. Razlog tome je obilje peludi u njima pa je ona omiljena hrana kukcima.

Trolisna šumarica svoj cvat započinje u proljeće, tijekom mjeseca travnja. Nakon oplodnje iz cvjetova šumarice nastat će plodovi.

No šumarica nije ograničena samo na spolno razmnožavanje; ona je u mogućnosti razmnožavati se i vegetativno, pomoću podanka. Zbog toga se u idealnim okolnostima ona vrlo brzo može raširiti nekim staništem, na bilo koji od tih načina.

Trolisna šumarica u Hrvatskoj

U Hrvatskoj ima 12 vrsti šumarica, od kojih je većina strogo zaštićena, a osobita im opasnost prijeti od neupućenih berača koji ih pokušavaju presaditi.

Čak niti lakoća širenja šumarice nije spriječila smanjivanje njene populacije i potrebu da je se strogo zaštiti jer je ima sve manje. Razlog tome je degradacija njenog staništa i smanjivanje šuma koje su njeno prirodno okruženje i u kojima ima priliku neometano bujati.

Njeno najsigurnije stanište u Hrvatskoj je Međimurje, osobito šume uz rijeku Dravu što je idealan okoliš za njen razvoj. Nekoliko lokaliteta je pronađeno i u području gornjeg Međimurja.

Similar Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *