Barska kornjača je jedna od samo dvije postojeće slatkovodne kornjače na čitavom prostoru Europe i jako je ugrožena. Zbog toga se ova autohtona slatkovodna vrsta kornjače nalazi na crvenom popisu ugroženih gmazova u našoj zemlji, no također se nalazi i na popisu strogo zaštićenih vrsta.
Stupanj ugroženosti barske kornjače ubrzano raste zbog modernizacije i urbanizacije prostora čime se degradiraju i fragmentiraju njena staništa. Tome dodatno doprinosi rast broja jedinki crvenouhe kornjače, invazivne vrste koja počinje okupirati prostor na kojem odavno živi barska kornjača.
Barsku kornjaču možemo pronaći na prostorima nizinskih močvara koje joj odgovaraju kao savršeno stanište, no ona voli i hladne sedrene rijeke i primorje. Može ju se pronaći i na nekim jadranskim otocima, a njen životni vijek je čak do 60 godina.
Zimski spavač koji obožava sunčanje
Ova vrsta kornjače ima prepoznatljiv oklop crne ili tamnosmeđe boje na kojem se nalaze žute pjege. Plastron ili gornji dio oklopa je kornjačina najbolja zaštita, a donji dio ili karapaks pomaže u plivanju. Barska kornjača, u slučaju opasnosti, ima sposobnost uvući čitavu glavu u svoj oklop i na taj način izbjeći ozljede.
Prosječna dužina ove kornjače je 15 do 20 centimetara, a niti jedan do sada pronađen primjerak nije težio više od 700 g. Mužjak i ženka su vrlo slični, a osim što je ženka veća od mužjaka, ona ima manji i tanji rep.
Kornjača je dobar plivač, sličan podmornici koja roni u plitkim vodama u čemu joj pomažu plivajuće kožice koje se nalaze između prstiju, te donji dio oklopa koji je hidrodinamičan.
Osnovna hrana barske kornjače su sitni kukci, ličinke, punoglavci i slično, a što je starija kornjača će početi sve više konzumirati bilje koje je u mladosti također jela, ali u manjim količinama.
S obzirom na to da je barska kornjača hladnokrvna životinja jako joj godi toplina pa se kornjače jako vole sunčati i često ih se može vidjeti kako uživaju na starim panjevima koji vire iz vode gdje satima upijaju tople sunčane zrake.
Kornjače vole biti blizu vode jer im ona pruža osjećaj sigurnosti i na najmanji znak opasnosti barska će se kornjača naći pod vodom.
Barske kornjače ulaze u hibernaciju u kasnu jesen, a hibernacija traje sve do ranog proljeća.
Barske kornjače – graditelji gnijezda na suhom
Završetkom hibernacije, u proljeće, kornjače počinju s parenjem. Interesantno je da pred parenje mužjacima oči pocrvene i počinju grickati noge i vrat ženki kako bi pokazali svoju zainteresiranost.
Ženka odlazi u potragu za dobrim mjestom za polaganje jaja i kada ga pronađe tada počinje kopati rupu u koju će spremiti jaja. Potrebno je tri mjeseca da mladi izađu iz jaja, a bit će spolno zreli već za par godina. Ženka će se godinama vraćati u isto gnijezdo i polagati jaja, sve dok ne zaključi da je vrijeme da ga promijeni.
U Hrvatskoj se barske kornjače najčešće mogu vidjeti u močvarnim područjima parkova prirode koji im pružaju ugodno stanište bogato hranom. No, tamo se ujedno nalaze i njeni prirodni neprijatelji: rakovi, ježevi i zmije na tlu te svrake u zraku.