Crna mamba, jedna od najstrašnijih i najpoštovanijih zmija u Africi, neizbježno izaziva reakcije straha, poštovanja ili strahopoštovanja – često samim spomenom.
Dendroaspis polylepis ili crna mamba je vrsta zmije otrovnice iz porodice Elapidae koja uključuje 55 rodova i oko 360 vrsta zmija. Porijeklom su iz subsaharske Afrike.
Crna mamba je brza, nervozna i smrtonosno otrovna, a kada je ugrožena, vrlo je agresivna. Odgovorne su za velik broj ljudskih smrti, a afrički mitovi preuveličavaju njihove sposobnosti do legendarnih razmjera.
Crne mambe su sramežljive i gotovo uvijek će pokušati pobjeći kada se suoče s njima. Međutim, kada su stjerane u kut, ove će zmije podići glave, ponekad s trećinom tijela od tla, raširiti vratni preklop poput kobre, otvoriti crna usta i siktati. Ako napadač ustraje, mamba će napasti ne jednom, već više puta, ubrizgavajući velike količine snažnog neuro- i kardiotoksina pri svakom ugrizu.
U slučaju ugriza smrt u roku od 30 minuta gotovo je sigurna. Jedina nada je hitno liječenje protuotrovom – nečim što je rijetko dostupno u udaljenim staništima ove zmije.
Želite znati više? U nastavku donosimo 15 zanimljivosti o crnoj mambi.
Crne mambe su zapravo smeđe
Suprotno uvriježenom mišljenju, “crno” u nazivu crne mambe ne odnosi se na boju tijela. Umjesto toga, to je referenca na boju unutar zmijinih usta. Budući da crna mamba nema mnogo živih boja ili dizajna na tijelu, ovo je dobar način za ljude i životinje da identificiraju zmiju.
Slično kao zvečka čegrtuše ili “kapuljača” kraljevske kobre, ova tamna boja je znak upozorenja i način na koji se crna mamba štiti. Kada je u opasnosti, zmija otvara usta prije nego što napadne, dajući neprijateljima vremena da pobjegnu. Tijela crnih mambi općenito variraju od svijetlosmeđe ili maslinaste do tamnije smeđe boje. Mlade mambe su obično malo tamnije i posvjetljuju kako stare. Zelene vrste mambi općenito imaju bijela usta.
Često ih se spominje kao najopasnije zmije na svijetu
Crne mambe nisu jedna od najotrovnijih zmija na svijetu, kada se uzme u obzir moć zmijskog otrova. Ima još otrovnih zmija, uglavnom u Australiji.
One također nisu jedne od najsmrtonosnijih zmija na svijetu, budući da nisu odgovorne za nanošenje najvećeg broja medicinski značajnih ugriza zmija kod ljudi. Te zmije uglavnom žive u Aziji gdje ima puno zmija u blizini ljudi.
Ipak, crnu mambu stručnjaci još uvijek navode kao najopasniju zmiju zbog kombinacije veličine, agresije i brzine. To je najstrašnija zmija u Africi, a vjeruje se da je pojava simptoma koji mogu dovesti do smrti najbrža od svih poznatih zmija na svijetu.
Crne mambe također imaju gotovo stopostotnu stopu otrovnosti svojih otrovnih ugriza – tako da je vjerojatnost “suhog ugriza” praktički nula. One mogu ugristi iz velike udaljenosti i često ugrizu svoju žrtvu više puta.
Potrebna doza protuotrova za suzbijanje simptoma mora biti velika (čak 10-30 bočica). Neliječeni ugrizi crne mambe imaju stopostotnu stopu smrtnosti.
Kreću se brzo
Teško je pronaći pouzdano zabilježenu brojku brzine crne mambe. Vjerojatno zato što je potraga za tom brojkom prilično smrtnonosna.
U Guinnessovoj knjizi svjetskih rekorda ona iznosi 19 kilometara na sat na kratkim udaljenostima. Budući da mambe također mogu plivati, mogu se glatko i lako kretati i u vodi.
Mambe su notorno brze i zasigurno jedne od najbržih zmija na kopnu. One također napadaju vrlo brzo.
Iako zelene mambe provode više vremena gore na drveću, crne mambe se povremeno penju na drveće i poznato je da se bacaju na svoje grabežljivce ako se osjete ugroženima.
Njihova brzina definitivno pridonosi njihovoj reputaciji žestokog i svirepog ubojice; međutim, većina mambi sklonija je bijegu nego napadu. Mambe neće nužno isprovocirati napad, pogotovo kod ljudi ili većih životinja. Mnogo puta do napada crnih mambi dolazi samo zato što su uhvaćene nespremne ili stjerane u kut, branile su se ili su bile prve isprovocirane.
Njihov ugriz je poznat kao “poljubac smrti”
Iako je rijetkost da crna mamba napadne čovjeka bez povoda, one se ipak smatraju jednima od najopasnijih zmija koje čovjek može sresti. U Africi ih se i boje i poštuju ih, a legendarna predaja okružuje nevjerojatnu reputaciju zmije. Njihov je otrov jedan od najsmrtonosnijih, a od prvog dana bebe mambe u stanju su napasti i izbaciti smrtonosni otrov iz svoja dva očnjaka.
Dok mlada zmija ima samo nekoliko kapi otrova po očnjaku, odrasla crna mamba ima od 12 do 20 kapi po očnjaku. Za ubijanje čovjeka ili druge velike životinje potrebno je vrlo malo otrova, jedva dvije kapi. To je neurotoksični otrov, za razliku od hemotoksičnog, što znači da djeluje na živčani sustav i mozak.
Nakon ugriza, čovjek može umrijeti za samo 20 minuta. Simptomi ugriza počinju odmah i uključuju konvulzije, zatajenje disanja i na kraju komatozu. Tretman protiv otrova dostupan je na nekim mjestima ako žrtva može brzo doći do njega. Zanimljivo je da znanstvenici i medicinski stručnjaci proučavaju učinke prirodnog lijeka protiv bolova koji se nalazi u otrovu crne mambe kao potencijalnu opciju za liječenje boli.
Mogu narasti i do 4 metara
Crna mamba nije najduža zmija na svijetu, ali se često naziva najdužom vrstom otrovne zmije u Africi. U prosjeku može narasti preko 2,5 metra, iako postoje izvještaji o crnim mambama od 4 metra.
Osim impresivne dužine, crna mamba je i vrlo snažna zmija. Iako ne koriste svoja tijela da stegnu svoj plijen kao druge zmije, mogu se održati u borbi s mnogo većim životinjama.
Imaju prekrasne borbe
Kada dvije od ovih dugih, brzih zmija odluče da se ne sviđaju jedna drugoj, upuštaju se u spektakularan ples, u kojem će se hrvati jedna s drugom nastojeći održati glavu iznad glave suparnice.
Čini se da je ovo test snage i agilnosti, a ne borba do smrti i one rijetko grizu jedna drugu.
Čak i ako ugrize drugu mambu, to možda neće imati učinka. Smatra se da su mambe imune na učinke vlastitog i sličnih otrova, kao i neki od njihovih glavnih grabežljivaca poput medonosnog jazavca i mungosa.
I to je sreća jer je otrov izniman.
Otrov im je kompleksan
Njihov se otrov sastoji od raznolike mješavine malih proteina, od kojih su većina toksini nevjerojatno brzog djelovanja.
Jedna klasa toksina pronađena u ovom otrovu toliko je jedinstvena za mambe da je po njima dobila ime: dendrotoksini brzo utječu na živce i uzrokuju centralnu neurotoksičnost.
Postoje i druge komponente, ali ovi neurotoksini su oni na koje prvo morate obratiti pozornost.
Mogu paralizirati čovjeka
Otrov crne mambe ometa živčani prijenos između mišića i živaca, u biti ih prekida i paralizira žrtvu.
Tada će kardiotoksični spojevi brzo djelovati na srce, u konačnici ga gaseći.
Kada crna mamba ugrize, mjesto uboda će malo nateći i malo boljeti. Ovaj otrov nije dizajniran da uzrokuje jaku bol; zapravo je podmukliji. Uslijedit će vrtoglavica, a ubrzo potom doći će i pogrešna koordinacija lica i jezika, nejasan govor i zamagljen vid.
Unutar 20 do 45 minuta vjerojatni su paraliza i smrt. Morate biti zaista posebni da bi vam palo na pamet držati crnu mambu kao kućnog ljubimca. Ako baš inzistirate na zmiji u kući, onda bismo preporučili neku neotrovnu zmiju, poput kraljevskog pitona.
Ugrizi crne mambe su gotovo 100% smrtonosni bez protuotrova, ali se preporučuje da se na mjestu ugriza koristi čvrsti steznik dok se žrtva odvozi u bolnicu.
Crne mambe su dnevne životinje
Crna mamba većinu vremena spava noću, povlačeći se u svoje skrovište, sigurna od grabežljivaca i ljudi. Kada dođu dnevni sati, crna mamba je aktivna. Ovakvo ponašanje je uglavnom rezultat njene hladnokrvne prirode, jer se oslanja na toplinu Sunca da regulira svoju tjelesnu temperaturu. Traži kamenje i druga osunčana mjesta za sunčanje i podizanje unutarnje temperature; međutim, ako su temperature previsoke, crna mamba će potražiti sjenu i ostati na mjestu dok ne dođu povoljniji uvjeti.
Crna mamba ima odličan vid, koji joj pomaže da prati i vreba plijen dok je u lovu. Ona je strpljivi lovac koji će čekati povoljan trenutak za napad. Njuh joj je također vrlo razvijen, što prvenstveno služi za pronalaženje ženki zmija tijekom sezone parenja. To je također vrijeme kada crne mambe putuju najdalje, do nekoliko kilometara dnevno.
Zmije, kao i gušteri, zapravo njuše ustima. Često se može vidjeti fotografija zmije s isplaženim jezikom, i ovo je razlog tog ponašanja; zmije na taj način prikupljaju informacije koje će dostaviti tom posebnom organu u svojim ustima. To im omogućuje da “nanjuše” svoje domove, hranu ili čak grabežljivce.
Imaju najduže očnjake od svih elapida
Očnjaci crne mambe narastu između 1 do 2,5 centimetra u duljinu i smješteni su daleko naprijed u ustima u gornjoj čeljusti.
Očnjaci su joj izdubljeni, što omogućuje zmiji da isporuči svoj neurotoksični otrov. Ima fleksibilne čeljusti koje se mogu dislocirati kako bi prihvatila hranu do četiri puta veću od svoje glave.
Ženke polažu do 20 jaja odjednom
Sezona parenja obično se događa tijekom proljeća i vrlo je aktivno vrijeme u kojem mužjaci pokazuju svoju agresiju i snagu protiv drugih mužjaka u konkurenciji. Mužjaci crne mambe slijede mirisne tragove, često kilometrima, kako bi locirali potencijalne ženke. Nakon parenja, zmije odlaze svojim putem i nastavljaju sa svojim usamljeničkim životom.
Ženka pronalazi sigurno mjesto za polaganje jaja – do 20 odjednom – kojima je potrebno oko tri mjeseca da se izlegu. Zanimljivo je da majka napušta jajašca, ali bebe mambe mogu se same brinuti za sebe i imaju jaki otrov ubrzo nakon što se izlegu. Također su sposobne same jesti i preživjeti bez pomoći.
Spavaju u jazbinama
Za razliku od drugih vrsta mambi, koje žive na drvetu, crna mamba obično ne provodi puno vremena na drveću. Crna mamba je kopneni gmaz koji za spavanje bira podzemne ili natkrivene jazbine. Stijene, srušeno drveće, grmlje i gusto raslinje pružaju mambama idealna mjesta za skrivanje i zaklon. Ponekad čak zauzmu i napuštene termitnjake. Nije neuobičajeno da neke mambe godinama ostaju u istoj jazbini. Danju napuštaju svoje jazbine i idu u lov, a u sumrak se vraćaju i povlače u sigurnost svojih domova.
Crne mambe su mesojedi
Mambe nemaju mnogo grabežljivaca, pa provode većinu svog budnog vremena u potrazi za hranom. Zbog svoje nevjerojatne brzine, crne mambe vrlo su vješte u čekanju pravog trenutka i ubrzavanju prema svom plijenu kako bi ga napale.
Tipična prehrana crnih mambi sastoji se od ptica, glodavaca i malih sisavaca. Zmija će ugristi plijen, ostavljajući ga paraliziranog, i proždrijeti ga cijelog kad umre. Njihova usta su dizajnirana tako da se mogu široko otvoriti kako bi se olakšao proces gutanja. U prosjeku, odrasla zmija mora jesti samo jednom ili dva puta tjedno, a bez vode može izdržati i nekoliko mjeseci.
Imaju malo neprijatelja, ali jedan je notoran
Mungos je ozloglašeni ubojica zmija, sa zubima oštrim poput britve, opremljen munjevitom brzinom i okretnošću.
Razvio je imunitet na otrov crne mambe, što znači da može plesati krugove oko crne mambe prije nego napadne i ubije zmiju.
O crnim mambama postoje brojni mitovi
Crna mamba se često prikazuje kao superbrza, superinteligentna, čak su joj se pripisuju i oštroumne i magične sposobnosti, što je pridonijelo mitu i misteriji ove zmije.
Jedan takav mit kaže da mamba grize svoj rep kako bi napravila zatvoreni krug, što joj omogućuje da se kotrlja niz brdo. Kad dođe do dna, ispravlja se poput strijele i napada iznimnom brzinom.
Još jedna pogrešna percepcija tvrdi da crna mamba ima superiornu inteligenciju koja joj omogućuje planiranje napada na ljude, pri čemu “napada” automobil u zasjedi čekajući ga na cesti, zatim se mota oko volana kako bi ugrizla vozača kada stigne na odredište.
Popularni izvještaji kažu da zmija može održavati ravnotežu na vrhu repa, no to nije točno. Mnogi mještani vjeruju da je vihor uzrokovan brzinom i snagom crne mambe dok se kreće na svom putu potrage i osvete.