Plitvička jezera nacionalni su park koji se teško može opisati riječima. Jednako tako ne postoji ni fotografija ni slika koja može dočarati čudesnu ljepotu najpoznatijih hrvatskih jezera, veličanstvenih Plitvičkih jezera. Svi koji su posjetili Hrvatsku na svojoj su listi najljepših mjesta za posjetiti svakako imali i Nacionalni park Plitvička jezera.
Ovaj nacionalni park svjetskoga glasa krase impozantna jezera nastala iz reljefa koji i dalje kontinuirano mijenja svoj oblik, a samim time i izgled parka. Zbog toga mnogi iz godine u godinu ponovno posjećuju jezera.
Plitvička jezera smještena su u istočnom dijelu Like, a nalaze se između dvije planine: Male Kapele i Ličke Plješivice. Jezera se ne nalaze na jako visokoj nadmorskoj visini i potpuno su uklopljena u planinsko-šumski ambijent. Mnogi kažu da ova jezera izgledaju baš kao da pripadaju u ovo prekrasno ulegnuće.
Kad pomislite na Nacionalni park Plitvice, prvo čega će te se sjetiti je jezerski fenomen ovog mjesta jer je on svakako najatraktivniji dio parka. No, park je mnogo bitniji od samo toga te njegova površina iznosi više od tri stotine četvornih kilometara – također zaštićenih. Kad malo bolje razmislimo, jedini način da zaštitimo cijeli park jest upravo da zaštitimo cijelu njegovu površinu, a ne samo najljepše dijelove.
Plitvička jezera su odavno prepoznata kao vrlo važna baština i najstariji su nacionalni park u Hrvatskoj. Također se nalaze na UNESCO-ovom popisu svjetske prirodne i kulturne baštine. Na taj način dobivaju mnogo pažnje od turista i stranaca.
Nacionalni park dom je šesnaest većih jezera od kojih svako jezero ima svoje ime, ali posebno su lijepa i manja jezera koja su međusobno povezana slapovima i zanimljivim reljefom.
Plitvička se jezera dijele na Gornja jezera (njih je 12) koja su smještena na dolomitnoj podlozi i Donja jezera (kojih je 4), a koja su usječena u vapnenačkom kanjonu. Svoja imena duguju stanovnicima tog prostora koji su ih jednostavno podijelili po smještaju, a imena su s vremenom zaživjela i u puku.
Sve što treba znati o Plitvičkim jezerima
Jedinstveno zajedničko djelovanje bakterija i biljnog pokrova, ugodna klima i voda prepuna otopljenog kalcijevog karbonata sve su faktori koji su stvorili prekrasan prirodni reljef i sedru koja Plitvice čini toliko posebnijima od ostalih parkova prirode.
Toliko neuobičajeni i toliko maštoviti reljef u kojem se karbonat pretvara u kristale, a isti kristali pretvaraju u ograde između kojih se stvaraju jezera, mogla je stvoriti samo majka priroda. Ljudska ruka ne može biti zaslužna za ovako nešto!
Ova reljefna specifičnost posebno je zanimljiva zbog toga što se ovaj proces neprestano događa i barijere se pomalo mijenjaju jer sedra stalno raste; svake godine izraste i do tri centimetra! Sedra je vrsta sedimentne stijene, ako niste upoznati s njom.
Ovo zapravo znači da Plitvička jezera nikad nisu ista i, iako su promjene u kratkom vremenu prilično nezamjetne, na duži period od desetak ili dvadesetak godina, razlika bi bila i više nego očita u nekim dijelovima parka. Fotografije NP Plitvička jezera dokazuju ovu činjenicu.
Starost Plitvičkih jezera procijenjena je na petnaestak tisuća godina što ih zapravo svrstava u mlađu skupinu jezera i slapišta. No, sedra nastala taloženjem kalcijevog karbonata na tom se mjestu nalazila i prije više stotina tisuća godina.
S obzirom na to da se sedra najbolje taloži u toplim razdobljima, a razara i puca tijekom zime, jezera svako proljeće izgledaju nešto drukčije no prošle godine. Nije li to baš čarobno?
U Gornja jezera ubraja se čak 12 jezera koja su međusobno odijeljena sedrenim barijerama. Nazivaju se Prošćansko jezero, Veliko jezero, Ciginovac, Okrugljak i Batinovac. Tu su još i Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget te Kozjak. Najveća od njih su Prošćansko jezero i Kozjak.
Jezero Kozjak zapravo je posljednje u nizu Gornjih jezera i nalazi se na nadmorskoj visini većoj od pet stotina metara, a na nekim mjestima je duboko i do 40 metara.
Prošćansko jezero drugo je po veličini jezero, a nalazi se na visini od 636 metara i duboko je do 38 metara. Ovi fascinantni brojevi možda vas začuđuju, ali ništa nije toliko čudesno kao pogled na ova divna jezera.
Najveća atrakcija Plitvica su svakako slapovi od kojih je najpoznatiji Veliki slap ili Slap Plitvice visok 78 m, što ga čini najvišim slapom u Hrvatskoj. Ispod njega nerijetko se fotografiraju mladenci, slavljenici i ostali turisti pa je broj gostiju u NP Plitvička jezera uvijek visok.
Slap je smješten je pokraj Plitvica Sela na kraju Donjih jezera, a stvara ga potok Plitvica koji pada s visine od gotovo osamdeset metara stvarajući prirodnu buku sličnu grmljavini. Ona ovaj slap čini još efektnijim.
Veliki slap dio je Donjih jezera, a osim što mnogi misle da je najljepši slap na jezerima, on se od ostalih jezera razlikuje i svojim nastankom jer je jedini slap koji nastaje obrušavanjem potoka. S druge strane, svi ostali slapovi na Plitvicama nastali su kao posljedica stvaranja sedrenih barijera.
Plitvičke šume su snaga koja sve pokreće
S obzirom na to da je riječ o krškom reljefu, vode ovog kraja prolaze i podzemljem i iznad zemlje. No, kakve to veze ima sa šumom koju smo spomenuli u podnaslovu? Zapravo, velike.
Šume su motor koji pokreće vodenu snagu Plitvičkih jezera jer reguliraju cirkulaciju vode u ovom ekosustavu. Tijekom vlažnih i kišnih razdoblja Plitvičke šume zadržavaju vlagu znajući da će im biti potrebna za sušnih dana. Tada će ju otpuštati i raspoređivati ovim područjem, sprječavajući neugodne posljedice nedostatka vode u prirodi.
Šume na Plitvičkim jezerima sastoje se od čak jedanaest šumskih zajednica, od kojih je najočuvanija ona pod imenom Čorkova uvala. Na ovom velikom zelenom prostranstvu nalazi se miješana šuma jela i bukvi koja je jedna od najimpozantnijih u Hrvatskoj. Stabla u ovoj šumi visoka su i do pedeset metara!
Čorkova uvala zapravo je prašumski sustav nastao potpuno samostalno, bez utjecaja čovjeka te je stoga potpuno stabilni i samoodrživi ekosustav. Ovo je između ostalog razlog zašto su Plitvice dom mnogim životinjskim i biljnim vrstama.
Šume Parka odvojene su u nekoliko zona, i to zone bukove šume i miješane bukovo-jelove šume. U prostorima između tih zona nalazi se i druga vegetacija, kao što su šume vrbe, bora, smreke i graba koje su tamo niknule radi nekih drugih faktora klime, tla ili vlage.
Zašto su Plitvičke šume toliko bitne? Osim što štite tlo od erozije, ove šume utječu na klimu i vlagu čitavog područja, a samim time i na floru i faunu. Ove šume proizvode ogromne količine kisika pa su, uz vodu, upravo zelene površine ono što Plitvice čini toliko posebnim fenomenom.
Ovaj iskonski ekosustav čuva biljni i životinjski svijet Plitvica od ljudske ruke. Tako je bilo i godinama prije no što su Plitvice postale nacionalni park. Danas se velik trud ulaže upravo u održavanje samog parka.
Plitvice su dom raznim životinjskim vrstama
Pitate li bilo kojeg autohtonog stanovnika ovog kraja koja je najpoznatija životinja u nacionalnog parku, odgovorit će vam: šumski medvjed. Uz vuka, i šumski je medvjed također zaštićena vrsta i smatra se bitnim za pravilan rad ekosustava. Također je poznato da ove vrste često napuštaju područje Plitvičkog parka, ali se isto tako u isto i vraćaju.
Vode su najbitnije za život samih Plitvica, a u njenim se dubinama kriju i dva važna stanovnika: riječni i potočni rak. Oni su izuzetno bitni za održavanje sustava faune, stoga na njih pazimo i ne ugrožavamo ih. U jezerima ćete pronaći i pastrve, klenove te štuke – uobičajene stanovnike visinskih voda.
Za ravnotežu sustava bitni su i kukci pa posebno navodimo prekrasne leptire kojih je preko tri stotine vrsta te tulare kojih je preko osamdeset. Valja znati da na Plitvicama postoji i vrsta tulara koje nema nigdje drugdje u svijetu pa su Plitvice mnogim biolozima i zoolozima posebno interesantne i iz ovog razloga.
Ovdje obitava i desetak vrsta vodozemaca i gmazova tipičnih za ovaj dio Europe. Daždevnjaci i poskoci su najčešći primjeri ovog tipa životinja, ali ne valja se bojati. Prohodne staze gotovo nikad nisu opasne jer se životinje ne kreću dijelovima parka gdje je puno ljudi.
Posebnost parka je i njegovo ornitološko bogatstvo s preko 160 vrsta ptica od kojih je najrjeđa vrsta vodenkos. Neki ga nazivaju europski diper, a najlakše ga je prepoznati po bijelom grlu.
Osim ranije spomenutog medvjeda i vuka, na Plitvicama su dom pronašli i neki drugi rijetki i zaštićeni sisavci kao što su vidra i ris. Da, da, NP Risnjak nije jedini nacionalni park u kojem postoje risovi! Ipak, u NP Plitvička jezera živi i mnoštvo šišmiša, čak 20 vrsta. Držite se podalje od tamnih prostora i špilja ako vas oni straše.
Zaštićena flora Plitvičkih jezera
Plitvičani su zaštitili svoju floru – jeste li znali da na Plitvicama raste čak šezdeset različitih vrsta orhideja? Posebno moramo spomenuti i rijetku gospinu papučicu, omiljenu među botaničarima. Ona je jedna od najljepših europskih orhideja pa je zbog toga bila istrebljivana. Danas se strogo štiti kako ne bi bila u opasnosti od nestanka!
Na Plitvicama je zabilježeno postojanje preko 1400 različitih vrsta biljaka, što je gotovo trećina svih vrsta koja rastu u čitavoj Hrvatskoj. Nije li to impresivno? Ova brojka svjedoči raznolikosti i bogatstvu flore NP Plitvice, posebno endemskog bilja.
Jedinstvena biljka mesožderka imena okruglolisna rosika, obična tustica i mala mješinka rijetke su biljke koje fasciniraju svakog tko ih ugleda, a postoje samo na Plitvicama. Čini nam se da bi botaničari više mogli biti zadivljeni silnim biljkama i ljepotama flore, no gromoglasnim slapovima i dubokim jezerima. Svatko može pronaći nešto za sebe!
Bitno je napomenuti da je kod Plitvica važna i raznolikost biljnih staništa, a od 40 zabilježenih, 19 je ugroženih staništa rijetkog bilja koja se pokušavaju zaštiti pod svaku cijenu. Zbog toga se od posjetitelja traži posebna briga i razumijevanje te je zabranjeno brati biljke i presađivati ih.
Kulturno-povijesna baština Plitvica
Osim veličanstvenog prirodnog i životinjskog svijeta nacionalnog parka, postoje i neke druge nezaboravne komponente Plitvica. U pitanju je kulturna i povijesna baština koja je svojstvena samo ovom kraju i pruža uvid u njegovu prošlost i naslijeđe. Čak i da niste povjesničari, ove će vam pričice sigurno biti zanimljive.
Legenda o Crnoj Kraljici
Jedna od usmenih baština Plitvičkog kraja je i legenda o Crnoj Kraljici. Ona je direktno vezana uz Plitvička jezera jer govori o tome da je u prošlosti ovim krajem zavladala velika suša od koje je narod spasila baš Crna Kraljica.
Ona se spustila s planine i poslala veliki vjetar i grmljavinu koja je donijela puno kišnih dana te je tako spasila svoj narod od gladovanja i brige. Nastale vode i slapovi postali su pokretači života jer je narod sagradio mnogo vodenica i pilana u njihovoj blizini te su ljudi ubrzo živjeli od ovih zanata.
Kuće se ipak nisu gradile uz jezera, već u bližoj okolici, ali su građene iz potpuno prirodnih materijala kao što su drvo, kamen i sedra. Jasno vam je koliko autentično i simpatično ove kuće izgledaju! Također, teško ih je održavati takvima, ali trud je uložen.
Posebnost, a istovremeno sličnost svake kuće je njeno prepoznatljivo središte – ognjište. Ono je bilo centar svih okupljanja, ali je bilo i vrlo korisno. Osim grijanja i kuhanja, ono je služilo i za sušenje mesa koje je visilo ispod krovišta jer ove kućice nisu imale strop!
Lokalna kuhinja iz prirode
S obzirom na to da se većina plitvičkog stanovništva bavila stočarstvom, poljodjelstvom, mlinarenjem i šumarstvom, njihova je prehrana bila inspirirana upravo onime što rade najbolje.
Osnovna namirnica bio je kruh koji se većinom radio iz kukuruza, a posebno je mjesto zauzimala i palenta koja se kuhala od raznih žitarica, a mastila se maslom. Iako ova klasična jela možda nisu najzdravija jela za koja ste ikad čuli, svakako imaju dušu i smatraju se baštinom ovih područja.
S obzirom na dobar razvoj stočarstva, stanovnici su imali dobru opskrbu mlijekom, pa tako i mliječnim proizvodima kao što su sir, putar i vrhnje. Kako su živjeli u području koje je zaista odvojeno od drugih većih gradova, sve su naučili raditi sami.
Mnogi životinjski proizvodi, većinom suhomesnati kao kobasice, slanina i pršut, bili su glavne metode prehrane za navedene stanovnike.
Šuma je tada također bila i izvor hrane za lokalno stanovništvo koje se posebno usmjerilo na lov divljači, ponajviše puhova, te na branje šumskih gljiva. Naravno, ovo su radili samo znalci.
Aktivni odmor u NP Plitvička jezera
Osim što možete biti pasivni posjetitelj NP Plitvička jezera na način da upijate sve ljepote, a uložite malo energije, možete izabrati i potpuno suprotnu opciju. Postoje i oni koji nisu veliki ljubitelji promatranja, fotografiranja i uživanja u gastronomiji. Oni pak biraju aktivni izlet na NP Plitvička jezera.
Upustite se u avanturu koja će vas u obliku najljepših sjećanja pratiti do kraja života. Postoji nekoliko opcija za aktivno uživanje u Plitvicama, a u nastavku dijelimo najpopularnije metode.
Planinarenje u najljepšem okruženju
Plitvička jezera posebno su iskustvo za planinare koji mogu uživati u pet planinarskih staza, većinom prekrivenih šumom i divnim biljkama.
Jedno od najpopularnijih mjesta za obilazak svakako je brdo Medvjeđak i vrh Oštri Medvjeđak. On pruža poseban panoramski pogled na jezera i planine što ga okružuju te je savršeno mjesto za upiti atmosferu nacionalnog parka.
Doći na Plitvice, a ne posjetiti Čorkovu Uvalu, svakako bi bio veliki gubitak. Poučna staza pomoći će vam da se bolje upoznate sa šumskim ekosustavom te da uživate u prekrasnim vidikovcima o kojima ćete također imati prilike saznati nešto više.
Posjetite špilju stvaranu milijunima godina
Voda je Plitvice oblikovala na mnogo načina, a njen učinak možete vidjeti i po Baraćevoj špilji. Ova je izvanredna špilja prepuna bogatih sigastih oblika, a posebno je lijep njen dio koji se naziva Dvorana izgubljenih duša. Iako možda zvuči strašno, uvjeravamo vas da se radi o prizoru koji vrijedi pogledati.
Šetnju dugu 40 minuta pamtit ćete zauvijek, a očarani stupovima visokim i do deset metara poželit ćete da na neki način možete pogled ugravirati u svoje kapke.
Uživajte u vožnji brodom
Park je vlasnik osam brodova kojima posjetitelji mogu obići jezero Kozjak i uživati u ljepotama Plitvica. Brodovi voze tijekom cijele godine, čak i zimi, ako jezero nije zaleđeno. Ovo je iskustvo odličan način da uz manje napora razgledate NP Plitvice i uživate u prirodnim ljepotama.
Biciklističke staze za najaktivniji odmor
Biciklistima se nudi mogućnost istraživanja Plitvica putem biciklističkih staza. Bicikliranjem po područjima oko Mrsinja, obroncima Plješivice, Popoljem i ostalim stazama, upoznat ćete Plitvice na potpuno novi način. Na neki način ćete se povezati s njima i zasigurno će vam ostati u dobrom sjećanju.
Okruženi planinama, krškim poljima, malim ličkim selima i prirodom koja ostavlja bez daha, shvatit ćete zašto su Plitvice omiljena biciklistička destinacija. Ipak, za ovakav se pothvat spremaju samo oni što imaju dobru fizičku spremu.
Poučne staze za aktivnost i učenje
Šumski ekosustav Nacionalnog parka Plitvička jezera idealan je za šetnju, a to je omogućeno kroz tri poučne staze. Poučne su staze posebno bitne i za djecu kojima ovakvi izleti mogu biti naporni ako nema dovoljno didaktičnog sadržaja.
Čorkova Uvala, Medvjeđak i Plitvica najbolje pružaju onaj autentični doživljaj Nacionalnog parka Plitvička jezera jer posjetitelja u potpunosti zbližavaju sa šumskim ekosustavom parka, vizualno, olfaktivno i slušno. Sva vaša osjetila bit će vam zahvalna.
Sve ove staze vode kroz velike šume i gorske livade gdje se možete odmoriti i uživati u prekrasnim vidikovcima. Uz sve staze nalaze se i poučne ploče koje opisuju bitne detalje i znamenitosti vezane uz park i njegove osebujne stanovnike. Na taj način ne morate se za izlet pripremati ranije
Posjet Plitvicama posjet je posebnom mjestu koje zauvijek ostaje u sjećanju i mladih i starih.
Skijalište Mujkinje
Jeste li znali da Plitvice imaju svoje skijalište u naselju pod imenom Mujkinje? Tako je od osamdesetih godina, a skijalište danas samo raste što se popularnosti tiče. Kako doći do njega? Od ulaza označenog brojem 2 skijalište je udaljeno preko 2 km, a od ulaza označenog brojem 1 oko 5 km. Najbolje je da pogledate gdje se nalazi na karti i zaključite koja vam je ruta najpraktičnija ovisno o tome iz kojeg smjera dolazite osobnim vozilom.
Skijalište ima vučnicu koja u jedan sat može podići oko 400 skijaša te ih dovesti na proplanak gdje kreće njihova snježna avantura. Radi se o mjestu na oko 700 metara nadmorske visine, dok je podnožje na oko 640 metara nadmorske visine. Iako se spust na temelju razlike u visini ne čini preintenzivnim, dužina staze je oko 400 metara, tako da skijanje traje dovoljno dugo.
Ako niste zainteresirani za skijanje, uvijek se možete sanjkati! Na padinu se tada morate penjati sami. Geografska obilježja staze zapravo su idealna za početnike i rekreativce, ali i djecu (ukoliko su pod adekvatnim nadzorom).
Ne brinite – skijašku, sanjkašku i bordersku opremu možete unajmiti na samom mjestu, ali i rezervirati ukoliko dolazite kao veća grupa i želite biti sigurni da će biti dosta pribora za sve vas. Petkom i subotom organizira se noćno skijanje pod reflektorima, što je svakako posebno iskustvo koje nećete dobiti na mnogo mjesta u Republici Hrvatskoj!
Radno vrijeme skijališta uvijek možete pogledati na službenoj stranici nacionalnog parka, a po trenutnim informacijama skijalište radi od 9h do 16h sve dane osim petka i subote, kada još dodatno radi i od 17h do 21h. Bistro u blizini radi svaki dan od 7h do 23h kako bi okrjepa bila zagarantirana.
Svakako na službenoj stranici pratite promjene u rasporedu koje mogu biti uzrokovane promjenama u vremenskoj prognozi i drugim izvanrednim okolnostima!
Smještaj na Plitvicama
Nacionalni park Plitvice jedna je od najposjećenijih turističkih atrakcija u Hrvatskoj, poznat po svojim zadivljujućim jezerima, slapovima i šumama. Kada je riječ o smještaju, posjetitelji Plitvica imaju na raspolaganju razne mogućnosti. Plitvice smještaj nude kroz širok spektar opcija, od hotela visoke klase, preko apartmana i soba, do kampova i planinskih domova. Hoteli i resorti obično se nalaze u neposrednoj blizini ulaza u park, pružajući gostima lagan pristup stazama i jezerima. Za one koji traže intimniju atmosferu, brojni privatni iznajmljivači nude sobe i apartmane u okolnim selima.
Osim klasičnih smještajnih jedinica, posjetitelji mogu uživati u posebnim doživljajima boravka u planinskim domovima ili bungalovima unutar samog parka. Ova opcija omogućuje gostima da dožive prirodu iz prve ruke, probude se uz zvukove šume i budu među prvima koji će ujutro istraživati park. Većina smještajnih kapaciteta nudi i dodatne usluge poput restorana, vodiča za razgledavanje i organizacije izleta, osiguravajući da gosti imaju sve što im je potrebno za ugodan i nezaboravan boravak u srcu jednog od najljepših nacionalnih parkova u Europi.