Nacionalni parkovi

Nacionalni park Risnjak – zelena oaza koja diše punim plućima

Nacionalni park Risnjak smjestio se u najšumovitijem području zapadne Hrvatske, predivnom i zelenom Gorskom kotaru, a spomenuti park zauzima cijelo središte masiva Risnjaka i Snježnika, zajedno s gornjim tokom rijeke Kupe i njezinim izvorom. Na ovom relativno malom prostoru koji se rasprostire od vrha Risnjaka do izvora Kupe, moguće je naći veliku reljefnu raznolikost, pa tako i raznolikost klima te ekosustava. Upravo zbog toga park ima veliki ekološki značaj: mnoge životinje i biljke koje su zaštićene ili nadasve rijetke nalaze svoj dom u ovome parku, sigurne i zaštićene od vanjskih utjecaja, posebno od ljudskog djelovanja koje se u povijesti često pokazalo pogubnim za neke biljne i životinjske vrste.

Ljepote parka

Prirodna obilježja

Najveći do parka izgrađen je od dolomita i vapnenačkih stijena. Upravo zbog toga na Risnjaku je moguće naći brojne reljefne krške oblike poput škrapa, jama, ponikva i sličnog koje mu daju posebnu ljepotu. Tijekom godine velike količine snijega padaju na vrhove Risnjaka i Snježnika no unatoč tome možemo naći samo par izvora, a i oni sami su vrlo slabi. Tri trajna izvora nalaze se kod gorske livade Leska i na tom mjestu stvaraju mali potok koji otječe u izvor Kupe.

Reljef Nacionalnog parka dijeli se na tri cjeline: najviši dio na kojemu su vrhovi Risnjaka i Snježnika, središnji dio koji obuhvaća kršku zaravan te posljednji, sjeverni dio kojeg obilježava dolina rijeke Kupe.

Nacionalni park Risnjak za svoj specifičan izgled mora zahvaliti bijelim liticama Velikog Risnjaka koje daju prekrasan slikovit izgled parka. Na ovim ogoljelim stijenama vide se prelijepe škrape nastale polaganim slijevanjem kišnice i svakog posjetitelja parka ostavljaju bez daha.

Snježnik i Risnjak odvojeni su krškom udolinom koja se spušta u livade Lazca. Upravo na ovom mjestu vidljiva je različitost između stijena dolomita, koji je zaravnjen zbog raspadanja i prekriven travama, te vapnenca koji je prepun krškim oblicima poput grota i škrapa.

Nasuprot vrha Risnjaka možemo naći brežuljkasti reljef s brojnim ponikvama. Među njima se najviše ističe Viljska ponikva koja je duboka čak 200 metara. U blizini te ponikve nalazi se još jedan fenomen: Medvjeđa vrata oblikovana u dolomitskim stijenama.

Zaravna se na istoku spušta do Leske, Crnog Luga te Bijele Vodice. U ovom području reljef je lagano valovit no pretežno zaravnjen. Pjeskovito, pomalo glinovito tlo nastalo je raspadanjem stijena te je slabo propusno što mu dopušta da drži brojne tokove u razdobljima jakih padalina.

Zadnji dio parka, sjeverni dio, jest teritorij od izvora Kupe do utoka Čabranke. Najvažnija atrakcija ovog dijela parka jest izvor Kupe koji se nalazi stotinjak metara podno Kupičkog vrha.

Krški izvor Kupe ima oblik malenog ovalnog jezerca. Prema istraživanjima voda izvire iz dva vertikalna kanala čije dubine nisu sasvim poznate. Ovaj izvor prekrasne, vibrantne boje jedno je od najljepših područja parka: voda se čini gotovo nestvarnom.

Biljni svijet Risnjaka

Većina Nacionalnog parka prekrivena je gustim šumama jele, bukve i smreke. Jedini dio parka koji nije bogat šumama jest dolina kod Leske. U ovim šumama našle su stanište brojne biljke tipične za crnogorične šume. No, na području parka nalazimo i već spomenute travnate površine. Mali travnjaci nalaze se na samim vrhovima Risnjaka, Guslice i Snježnika, dok su u brdovitom predjelu travnjaci rjeđi te u sklopu šuma. Na najvišim travnjacima moguće je naći zajednice šaša koje uspijevaju preživjeti niske temperature, jake vjetrove i sušu. Biljni pokrov je svakako božanstven, u bilo koje godišnje doba, i zaslužio je ostati netaknut i očuvan.

Životinjski svijet Risnjaka

Od daleke prošlosti pa sve do danas ovaj Nacionalni park stanište je brojnim životinjama od kojih su najpoznatije smeđi medvjed, vuk, ali i ris, po kojemu je sam Nacionalan park i masiv dobio ime. Ovakve životinje ovise o mirnim staništima koja ne uznemiruju ljudi, te o životinjama koja su njihova lovina. Upravo to je razlog pada broja divokoza, koji se programom žele vratiti na ovo područje.

Ris, kao jedna od najrjeđih i najskrivenijih zvijeri Europe, obitava u ovome parku. Ovu životinju ljudi rijetko viđaju te je samo vrsni lovci mogu pronaći, ali je ona jedna od glavnih karika hranidbenog lanca Risnjaka.

Poslije risa, ovaj nacionalni park važno je stanište i za vukove, kojima su potrebne prostrane planinske šume. Vukovi su također ugrožena vrsta te je ekosustav Risnjaka stoga vrlo važan za njihov opstanak.

Zadnji veliki mesojed Risnjaka jest smeđi medvjed, koji obitava na gotovo svim područjima parka i kojeg ljudi češće primjećuju nego risove.

Osim velikih sisavaca, nacionalni park stanište je i preko 100 vrsta ptica, od kojih se gotovo 80 gnijezdi u parku. Čak trećina tih gnjezdarica ugrožene su životinje i ovaj je park spas za njihovu vrstu. Neke od njih su tetrijeb gluhan, sivi sokol te mali ćuk.

U parku stanuje desetak vrsta gmazova, i otprilike isto toliko vodozemaca, no za njih ovo stanište nije od pretjerane važnosti jer žive i u mnogim drugim dijelovima Hrvatske. Isto vrijedi i za brojne insekte koji nalaze stanište na Risnjaku.

Premda za neke jedinke ekosustav parka nije toliko važan, leptiri su iznimka kada govorimo o insektima. Čak četiri vrste ugroženih leptira moguće je pronaći na području nacionalnog parka. Oni se većinom nalaze kod samog izvora Kupe te u dolini rijeke i bitno je da ostanu zaštićeni.

Kulturna baština

Prije osnutka Nacionalnog parka na njegovom teritoriju stanovništvo se bavilo šumarstvom, a u dolini Kupe je  bilo usmjereno na obrađivanje zemlje i uzgoj životnija. Danas, na području parka je preostalo tek nekoliko malenih gospodarstva u kojima se uzgaja voće, povrće te sitna stoka. Gospodarstva su sagrađena na tradicionalan način te se stoga smatraju ostatkom kulturne baštine ovoga kraja.

Prije nego što je postojao Nacionalan park stanovništvo se bavilo i ribolovom, no on je zabranjen i otada park postaje utočište za životinje, a ljudi ga ne posjećuju u gospodarske svrhe već da bi se divili ovom prekrasnom ekosustavu.

Stari zanati obrade drveta gotovo su nestali, te je zanat izrade šindre gotovo izumro na području cijelog Gorskog kotara, pa tako i Risnjaka. Ponekada se organiziraju radionice gdje se prikazuje ovaj stari zanat za sve zainteresirane posjetitelje. Velika je to šteta za ovaj kraj i povijesnu kulturu.

Za posjetitelje

Organizirani obilasci

Jedna od čestih ruta Risnjaka jest upravo ona koja vodi do prekrasnog izvora rijeke Kupe. Ovaj izvor jedan je od velik zagonetki hrvatskog krša te je ujedno najjače i najdublje vrelo u cijeloj državi. Mirna, tirkizno-zelena voda očarat će vas u potpunosti: ovaj izvor je uistinu poput malog raja. Dolaskom na ovo mjesto osjećat ćete se kao da vam je velik teret pao s leđa i kao da se punite predivnom pozitivnom i prirodnom energijom.

Izvor može se posjetiti iz dvaju smjera: iz naselja Razloge i iz naselja Hrvatsko.

Samu šetnju do izvora možete upotpuniti posjetom Rodne kuće Kupe. Ovaj centar za edukaciju smješten je u neposrednoj blizini izvora te je jedina „rodna kuća rijeke“ u Hrvatskoj. U prostoru posjetitelji se mogu educirati o samome izvoru i bioraznolikosti njegove okolice.

Još jedna usputna destinacija nalazi se u Razlogama, a to je Goranska kuća znanja. Ova kuća smještena je u nekadašnjoj staroj seoskoj školi te se u njoj čuva povijest sela Razloge i njihovih stanovnika. Kuća znanja govori priču o šindri, građevnom materijalu koji je nekada bio karakterističan za Gorski kotar. Govori se i o tradicionalnoj arhitekturi i građevinarstvu, pletarstvu i ručnim radovima i sličnim seoskim zanatima. Ovdje ćete najbolje upoznati povijest ovog kraja.

U ovoj kući znanja postoje i dijelovi koji govore o Risu, najpoznatijoj zvijeri nacionalnog parka, ali i o divljem vuku i medvjedu samotnjaku.

Druga destinacija za posjet jest Poučna staza Leska. Nalazi se samo par minuta od Crnog Luga te je napravljena tako da je svi mogu samostalno prijeći. S više od 20 informacijskih tabli postavljenih na stazi duljine 4,2 kilometara možete naučiti mnogo o prirodi i kulturi ovog kraja kroz vaš aktivni odmor.

Za one koji žele planinariti po masivu Risnjaku organizirane su brojne staze i programi.

Za cjelodnevni izlet preporučuje se odlazak na vrh iz pravca Gornjeg Jelenja te povratak stazom za Crni Lug. Staza u Gornjem Jelenju najbrži je put do vrha Risnjaka, te je cesta djelomično asfaltirana pa je moguće doći i vozilom.

Prilaz iz Cajtige malo je udaljeniji od Gornjeg Jelenja te je potrebno sat vremena hoda do vrha.

Najzahtjevniji put je onaj iz Crnog Luga za koji je potrebno oko 3 sata hoda. Podno samog vrha nalazi se planinarski dom koji služi kao sklonište za sve one kojima je potrebno.

Za one koji žele planinariti na Snježnik preporučuje se put iz smjera Platka koji traje oko sat vremena hoda. Staza prelazi preko Grebena do vrha, a povratak je stazom kroz Grlo.

Za one koji imaju više vremena dobro je posjetiti i livadu Lazac između dva spomenuta grebena koja će vas oduševiti svojim šarenilom i veličinom.

Aktivni odmor

Za pojedince koji se žele baviti intenzivnijom aktivnošću i koji vole boravak u prirodi moguće je unajmiti bicikl kako biste prošli velik dio Nacionalnog parka na njemu. Postoje mnoge asfaltirane staze koje su napravljene kako bi se biciklisti mogli voziti, a naravno oni avanturistički vozači možda će htjeti i na neke strmije staze.

Druga aktivnost u prirodi u kojoj možete sudjelovati jest rekreativni ribolov. Takozvani „catch and release“ ribolov dopušten je kod pojedinih dijelova Kupe u određenim mjesecima.

Promatranje divljači još jedan je način za upoznati se s krajolikom Risnjaka i svakako je vrlo uzbudljivo, posebno ako vam se posreći da ugledate risa, što je velika rijetkost.

Ljubavna priča o Risnjaku za kraj

Možda niste znali, ali ovo je božanstveno zaštićeno područje dobilo ime po divljoj mački koja ga nastanjuje. Ovdje je riječ o običnom risu, latinskog imena Lynx lynx, koji stanuje duboko u šumama Risnjaka.

Uz ovog risa se veže legenda o zabranjenoj ljubavi između vile i čovjeka zbog koje ih je glavna vila pretvorila u ženskog i muškog risa. Oboje su bili prognani i osuđeni da lutaju i žive na prostorima Risnjaka.

Similar Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *