Vrste i staništa

Bjeloglavi sup – najveća ptica u Hrvatskoj

Bjeloglavi sup je zakonom zaštićena ptica, no bez obzira na tu zaštitu ova ptica kontinuirano vodi borbu za opstanak vrste. U pitanju je ptica grabljivica koja pripada porodici jastrebova i strvinara.  Poznata je po tome što se radi o „mrtvojedoj“ životinjskoj vrsti. Po tome se razlikuju od ostalih ptica grabljivica – ne ubijaju životinje i ne love ih već se hrane mrtvim plijenom.

Bjeloglavi se sup može pronaći na mnogo kontinenata, pa ih tako možemo susresti u Španjolskoj, Grčkoj, Indiji, Iraku i drugdje. U Hrvatskoj ih se može pronaći jedino na području Kvarnera, a najviše ih se smjestilo na jednom njegovom otoku. Riječ je o Cresu, jednom od najljepših jadranskih otoka, s mnogo netaknutih prirodnih područja u kojima supovi mogu pronaći svoj mir.

Supovi i njihova prilagodba za let

Bjeloglavi sup izgleda vrlo moćno. Ima malu glavu koju naginje prema dolje pri letu i mali rep, ali zato ima dva iznimno velika krila koja u letu izgledaju veličanstveno. Bjeloglavi supovi su dobro znani kao vrlo velike ptice, njihov raspon krila može doseći i više od pola metra.

Mladi supovi su uvijek tamniji od odraslih, jer je jedno glavno obilježje odraslih bijelo paperje na glavi i vratu. Ženku i mužjaka je vrlo teško razlikovati izvana jer je njihov fizički izgled potpuno identičan.

Životni vijek bjeloglavog supa iznosi otprilike 35 godina, a neki prežive i više od 40.

Rijetko koja ptica je prilagođena svom načinu života kao što je kod ovih ptica. Tome se ne treba čuditi jer supovi lete satima tražeći plijen a tijekom tih letova nemaju potrebe za hranom.

Rasprostranjenost i životni prostor

Zbog sveukupnih istraživanja sa svih kontinenta, može se reći otprilike kakva područja supovi vole. Oni nastanjuju velika, ali ipak otvorena područja koja mogu uključivati stepe, planine, obale i polupustinje. Nasuprot većini životinja, bjeloglavi supovi vole suša i sunčanija područja. Njihova prisutnost i količina ovisi o prisutnosti i količini stoke. Mogu se razmnožavati na mnoštvu različitih visina. Od litica sa hrvatske obale do mjesta visokih 3000 m nadmorske visine! Za njih su prigodna visoka mjesta, ali borave i na nekim poprilično niskim mjestima.

Supovi za gradnju svojih gnijezda biraju visoka mjesta, a sama su gnijezda visoka do jednog metra. Grade ga mužjak i ženka zajedno, a to rade pomoću suhog granja, trave, ovčje vune i lišća. Gnijezdo iznutra oblažu paperjem kako bi bilo ugodnije ženki prilikom sjedenja na jajima.

Ženka nese jedno jaje godišnje i to u najhladnijem zimskom periodu, tijekom prosinca i siječnja. Na jajetu sjedi dva mjeseca i u tome joj pomaže i mužjak koji također sjedi na njemu. Inače su bjeloglavi supovi vrlo partnerski povezani.

Bjeloglavi supovi i njihovo petogodišnje lutanje

Nakon što mladi ptić nauči letjeti i osamostali se te sam može tražiti svoju hranu on kreće na svoj petogodišnji put. To se obično događa tijekom ljeta, u kolovozu ili rujnu, kad on kreće u migraciju. S Cresa sup odlazi na sjever, prelazeći prostor Slovenije, Austrije, pa skreće do Francuske i Španjolske, ali nakon tih pet godina on se vraća na Cres. Tada je ova ptica dosegla svoj vrhunac spolne zrelosti i počinje tražiti svog partnera.

Supovi se ponekad čak i vrate u gnijezdo u kojem su se izlegli, no to je rjeđe jer se u njemu još uvijek često nalaze i roditelji.

Supovo traženje partnera započinje u listopadu kada kreće vrijeme snubljenja i kada bjeloglavi supovi najveći dio dana provode u takozvanim svadbenim letovima, tražeći ljubav. Supovi su izrazito monogamni pa jednom kada pronađu partnera ostaju s njim ili njom do kraja života, sudjelujući i u podizanju mladih ptića.

Oni su i međusobno jako povezani, pa par supova nikada ne živi sam već u zajedničkim kolonijama od nekoliko parova koji skupa traže hranu, gnijezde se jedni blizu drugih i zajedno se odmaraju. Ponekad je kolonija sastavljena od samo dva para, a ponekad od stotinu njih.

Tajna veza Cresa i bjeloglavog supa

Bjeloglavi supovi na Cresu se razlikuju od svih ostalih jer su jedina vrsta supova na svijetu koja svoja gnijezda gradi na liticama iznad mora na visinama od čak sedam metara. Ovo je zoolozima vrlo interesantno, osobito jer mnogi ptići supova prilikom prvog leta iznad mora padaju u more i utapaju se što bi se izbjeglo gradnjom nižih gnijezda na drugačijem teritoriju.

Supovi se na Cresu hrane strvinama ovaca jer se one tamo intenzivno uzgajaju, a njihova sposobnost da probavljaju bakterije i da pri tom ne obole smatra se vrlo vrijednom pa su ih zoolozi prozvali prirodnim čistačima koji održavaju prirodni balans i čuvaju eko-sustav od propadanja.

Bitna činjenica za znati je da u Hrvatskoj postoji „Centar za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove Beli“ koji se nalazi na otoku Cresu. To je jedno predivno oporavilište u koje primaju supove koji su ozlijeđeni ili su nekako stradali. Tamo im pomognu, izliječe ih i puste ih da se oporave, a poslije toga ih puštaju natrag u prirodu.

Ovaj predivan dobronamjerni centar smješten je u zgradi koja je nekada prije bila škola. Voditelji su je odlučili obnoviti i ukrasiti, te je pretvoriti u centar. Iako je ovo centar namijenjen za bjeloglave supove, bilo tko ga može posjetiti. Prizemlje ove zgrade uređeno je u potpunosti za posjetitelje. Nudi razne nove stvari kao povremene foto izložbe ili samo podučavanje o njima.

Bjeloglavi sup i njegovo nestajanje

Broj bjeloglavih supova u Europi je drastično pao u 20. stoljeću pa su ga mnoge zemlje stavile na popis ugroženih vrsta. Najviše ih ima u Španjolskoj dok su u nekim zemljama, kao što je na primjer Francuska, potpuno nestali.

Razlozi njihovog nestajanja su brojni, a  sad ćemo opisati one najvažnije.

Jedan od najvećih razloga smanjenju broja supova na otoku Cresu je uznemiravanje ovih životinja tijekom razdoblja gniježđenja; ovo se ponajviše odnosi na alpiniste koji ih ometaju te na različite turističke aktivnosti kao što su vožnje gliserom i slično. Tada će bjeloglavi sup u strahu napustiti jaje ili malog ptića što iskorištavaju gavrani koji će to iskoristiti i pojesti jaje ili ptića.

Smanjuje se broj strvina koje supovi mogu pojesti radi veterinarskih mjera koje nalažu da se strvine pokapaju, a supove posebno uništava izgradnja kamenoloma koja smanjuje njihova staništa.

Similar Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *