Ako vas je zanimalo koje životinje spavaju zimski san na pravom ste mjestu. No znate li uopće što je zimski san i zbog čega neke životinje spavaju zimski san a neke ne?
Zimski san ili hibernacija pojava je iz prirode koja se javlja kod određenih vrsta životinja i to uvijek u vrijeme hladnijeg dijela godine. Tada životinje koje ulaze u hibernaciju što je stanje slično snu snizuju vlastitu tjelesnu temperaturu kako bi lakše podnijeli taj period godine. To znači da zimski san nije pravi san već da je sličan dubokom snu i u njemu je organizam u stanju smanjene metaboličke aktivnosti.
Sve životinje koje spavaju zimski san ujesen će pokušati pronaći mjesto na kojem mogu provesti svoj zimski san, mjesto gdje će biti zaštićeni od velike hladnoće. To su najčešće rupe u zemlji, šupljine stabala i pećine. Osim toga, nakon što pronađu mjesto za hibernaciju, životinje će ga dodatno urediti i to tako što će ga pokušati učiniti što toplijim nanoseći sijeno, slamu, lišće, dlaku, vunu i bilo koji sličan materijal koji bi ih mogao zagrijati tijekom tog hladnog zimskog perioda. Mnogo vrsta životinja u takvom zaklonu zajedno provodi zimu kako bi uštedjeli energiju. One se sklupčaju jedne do drugih i zatvorenih očiju hiberniraju, a njihova se tjelesna temperatura snižava čak do niskog 1 stupnja.
To naravno znači da se sve tjelesne funkcije prilagođuju toj promjeni temperature pa se usporavaju i smanjuju. Disanje životinja u hibernaciji je slabo, srčani otkucaji su jako usporeni i životinje su gotovo neosjetljive na sve vanjske podražaje.
Koliko dugo će trajati zimski san ovisi o tome koja je vrsta životinje u pitanju jer zimski san traje duže kod različitih vrsta.
Životinje koje spavaju zimski san – kako izgleda hibernacija
Kao što smo već rekli pojedine vrste životinja imaju različitu dužinu zimskog sna. Neke životinje poput miša, ježa ili puha ulaze u pravi zimski san, a neke životinje koje su veće, poput jazavca ili medvjeda, će mirovati jedan određeni period, ali će se kretati i hraniti u svakom trenutku kada osjete podizanje vanjske temperature. To znači da medvjedi zapravo ne spavaju zimski san već se nalaze u stanju tzv. zimske letargije što znači da se oni iz svog stanja hibernacije mogu vrlo lako probuditi kako bi se nahranili i ugrijali.
Medvjedi kao što je smeđi medvjed zapravo spavaju samo malo čvršći san, a ako se okolna temperatura snizi ispod 5 stupnjeva Celzijevih medvjed će se protresti i svojom kretnjom povećati optok krvi , a time i podignuti tjelesnu temperaturu kako se tjelesna temperatura ne bi snizila ispod kritične granice. Njih također može probuditi skoro svaki zvuk jer imaju jako laki san.
Drugačiji su i posebno zanimljivi polarni medvjedi koji ostaju aktivni tijekom cijele godine jer kod njih postoji stanje koje se naziva hibernacija u hodu, što znači da oni sami mogu smanjiti svoj metabolizam kako bi smanjili gubitak energije i na taj način održali istu tjelesnu temperaturu
Još jedna zanimljivost koju moramo spomenuti, a vezana je uz zimski san jest ta da nije riječ o neprekidnom višemjesečnom snu u kojem nema pauze već da je takav san isprekidan kratkim budnim razdobljima. Ipak takva razdoblja buđenja ne smiju biti česta jer ona troše velike rezerve energije, pa ako se životinja često budi i potroši rezervnu energiju može se dogoditi da neće imati dovoljno energije za pravo buđenje koje se događa u proljeće. Kod proljetnog buđenja potrebna je sva količina uskladištene energije kako bi tjelesne funkcije došli na normalu.
Hrana i nužda
Dakle, životinje koje spavaju zimski san povremeno se bude da obave nuždu, jedu pa se opet vraćaju u stanje hibernacije. Potrebno je naglasiti da životinje koje spavaju zimski san ne piju vodu već tijekom sna koriste metaboličku vodu koju njihov organizam stvara kao nusproizvod metaboličkih tjelesnih reakcija.
Najzahtjevniji dio zimskog sna zapravo je buđenje iz njega i to se događa u proljeće. Životinje koje se bude iz zimskog sna trebaju brzo zagrijati svoje tijelo na normalnu temperaturu, a to najčešće rade pomoću posebnog tkiva za brzo zagrijavanje tijela. Ono se aktivira proljetnim buđenjem i u njemu se počne oslobađati jako velika količina topline koja budi životinje i priprema ih za funkcioniranje.
Koje životinje spavaju zimski san?
Ako ne znate koje životinje spavaju zimski san možete ih bolje upoznati u nastavku teksta.
Šišmiši
Šišmiši su vrste životinja koje također spavaju zimski san a pripremaju se za njega tako da jako puno jedu za vrijeme jeseni kako bi stvorili dovoljno masnog tkiva za zimu i uspješno savladali zimski san. čim zahladi oni se povuku na neko toplo i vlažno mjesto i tamo od spavaju svoj zimski san.
Vjeverice
Vjeverice provode jesen marljivo skupljajući plodove i spremaju ih u skrovišta kako bi zimi, svaki puta kada se probude, imale dovoljno hrane za jelo. Možda niste znali da su vjeverice poprilično zaboravljive životinje pa zbog toga prije nego što nastupi zimski san svoju hranu spremaju na mnogo različitih mjesta. Ponekad im se dogodi da i zaborave gdje su ih stavile, a ponekad i neke druge životinje pronađu njihove skrivene zalihe pa vjeverice često ostanu bez njih.
Jež
Jež ljeti jede jako puno te se udeblja gotovo dvostruko od svoje normalne težine. Njegova se kućica nalazi u zemlji i obložena je lišćem, mahovinom i travom u jako debelom sloju. Kod nekih ježeva sloj gnijezda je debeo čak 50 centimetara pa je temperatura ježeve kućice vrlo ugodna za zimski san. Jež se u svoju kućicu povlači početkom prosinca te tamo spava do proljetnog buđenja. Jeste li znali da je jež jedini kukcojed koji spava zimski san?
Ribe
Mnogi ljudi ne znaju da ribe isto spavaju zimski san i to tako da se sa svojim jatima povuku duboko u nju i tamo hiberniraju.
Žabe
Žabe također spavaju zimski san i isto se kao i ribe zavlače u mulj na dnu vode, a vrijeme zimskog spavanja provode dišući preko kože. Mnogi ne znaju da kad je jako hladno i temperature budu u minusu žabe se mogu čak i zalediti, ali čim zatopli one će se odlediti i im neće biti ništa. Razlog tome je činjenica da žaba može mijenjati tjelesnu temperaturu i da ona ovisi o tome na kojem se mjestu žaba nalazi.
Svisci ili mrmoti
Svisci (ili mrmoti, kako ih se još naziva), na koje se u nekim dijelovima svijeta tradicionalno oslanjalo da predviđaju vremenske prilike, pravi su hibernatori. Period hibernacije može trajati i do pet mjeseci, a za to vrijeme svizac će izgubiti čak četvrtinu svoje tjelesne težine. Tijekom hibernacije, broj otkucaja srca im se s 80 do 100 otkucaja u minuti smanji na samo pet ili 10, tjelesna temperatura im se smanji s 37 stupnjeva Celzija na 3 stupnja, a disanje im se dramatično usporava sa 16 udisaja u minuti na samo dva.
Puževi
Ne spavaju svi puževi zimski san, ali kada spavaju, to je zanimljiv proces. Puževi hiberniraju svaki put kada su vremenski uvjeti ekstremni: po vrućem vremenu, kada je proces poznat kao estivacija, i po niskim temperaturama. Budući da dolaze opremljeni s ugrađenim mjestom za hibernaciju, spremni su za sve vremenske uvjete. Tijekom hibernacije i estivacije puževi mogu koristiti sluz kako bi zatvorili svoje ljušture i zaštitili se od vremenskih nepogoda. Ovisno o vrsti, puževi mogu hibernirati i po nekoliko mjeseci.
Tvorovi
Tvorovi nisu pravi hibernatori, ali poput ježeva, mogu ući u stanje tromosti. Tvorovi u sjevernim područjima imaju duža razdoblja tromosti koja traju nekoliko mjeseci; u južnijim krajevima razdoblje mirovanja je znatno kraće. Tijekom tromog razdoblja, tvorovi će provoditi više vremena u svojim jazbinama, povremeno se budeći u potrazi za hranom. Također će disati sporije i imati nižu temperaturu i broj otkucaja srca.
Zmije
Gotovo sve zmije doživjet će neki oblik brumacije (hibernacije za hladnokrvne životinje), iako duljina mirovanja ovisi o lokaciji. Na primjer, zmija u Gospiću mogla bi hibernirati mjesecima, dok bi zmija u južnom Dalmaciji mogla spavati samo nekoliko tjedana. Zmije percipiraju znakove iz svoje okoline; kada se dnevno svjetlo skrati, znaju da dolazi zima. Tijekom brumacije, zmije doživljavaju razdoblja budnosti kada putuju izvan mjesta odmora kako bi se hidratizirale.
Bumbari
Ne spavaju sve pčele zimski san, ali bumbari da. Životni ciklus bumbara počinje u proljeće, kada matica bumbara izlazi iz svoje zimske podzemne hibernacije.
Matica prvo polaže leglo pčela radilica, a potom nove matice i muške pčele. Na kraju ciklusa stara matica i pčele radilice umiru. Nove matice obilno se hrane, kopaju podzemna mjesta za hibernaciju i ciklus ponovno počinje.
Kornjače
Zato što su gmazovi, kornjače su ektotermne, što znači da ne mogu proizvesti vlastitu tjelesnu toplinu i umjesto toga primaju toplinu iz okoline. Kako bi uštedjele energiju, važno je da kornjače brumiraju kada temperature počnu padati.
Poput hibernacije, brumacija je razdoblje neaktivnosti tijekom zime. Međutim, za razliku od hibernacije, brumacija ne uključuje spavanje. Razlikuje se od jedne vrste kornjače do druge, ali naše čančare općenito kopaju lijepu rupu i brumiraju tijekom zime nekoliko mjeseci.