Ako tražite interesantnu i egzotičnu, ali netaknutu prirodu koja će vas apsolutno oduševiti svojom raznolikošću, svakako biste trebali posjetiti Nacionalni park Mljet. Hrvatska je bogata divnim nacionalnim parkovima, stoga je teško odlučiti koji posjetiti prvi – nadamo se da ćemo vam barem malo olakšati tu dilemu.
Ovo je najstariji morski park na području Mediterana, a proteže se trećinom istoimenog otoka. Status nacionalnog parka dobio je zahvaljujući interesantnoj povijesti, ali i velikoj bioraznolikosti koja se pokazala zanimljivom istraživačima. Proglašavanje područja nacionalnim parkom bilo je velike važnosti zbog očuvanja čistoće i čuvanja netaknute prirode otoka.
Nacionalni park Mljet osnovan je 1960. godine, pokriva teritorij od čak 5400 hektara i jedan je od najboljih primjera toga kako čovjek može zaštiti prirodu i pustiti jedan održivi ekosustav da funkcionira sam za sebe. U nastavku ćemo razgovarati o jedinstvenim obilježjima Mljeta, kulturnoj baštini, zanimljivim aktivnostima koje možete ubaciti u svoj izletnički raspored… Na kraju ćemo dodatno razgovarati o savjetima za posjetitelje.
Jedinstvena obilježja Mljeta
Želite li jednom riječju opisati Nacionalni park Mljet najbolje je reći – jedinstven. Svojim nastankom, izgledom, prirodnim ljepotama i osebujnom florom i faunom, Mljet je jedan od najcjenjenijih parkova Hrvatske. Već i kratak pogled na fotografije Mljeta jasno objašnjava kako i zašto je Mljet dobio svoje prestižne titule, a u nastavku otkrivamo tajne ovog sanjivog otoka.
Bioraznolikost na svakom koraku
Ovaj je nacionalni park jedinstvenog izgleda – netaknut, sirov, bujan gdje god pogled segne. Ljudska ruke nije intervenirala mnogo u rastu i razvoju ljepote Mljeta, a mnogi smatraju da je upravo to jedan od razloga zašto je ovaj nacionalni park tako poseban i cijenjen.
Svakako će vam se svidjeti slana jezera, panorame, otočići, ali i ruševne kamene građevine. Dakle, nije samo priroda fascinantan dio Mljeta, već i povijest koju ovaj park skriva. Južna obala je strma i nepogodna za hodanje, ali je zato puno endemičnih biljaka koje su karakteristične isključivo za Dalmaciju – sigurno ste čuli za dubrovačku zečinu?
Malo i Veliko jezero
Ako dovoljno istražite ovo područje, naići ćete na jame, špilje, ali i slatine/blatine, boćata jezera koja su spojena s morem, pa ih zato zovu slanim ili slatko-slanim jezerima. Mljet je zaista pun čudesnih prirodnih pojava, a naš je posao ostaviti ih da budu baš takve kakve jesu! Malo jezero i Veliko jezero zajedno imaju površinu od čak 160 hektara, a turisti vole netaknutu prirodnu oko njih.
Veliko jezero ipak je poznatije po nečem drugom – otočiću na kojem su crkva i benediktinski samostan iz 12. stoljeća. Ovaj prizor zasigurno će vam oduzeti dah i biti u fokusu vašeg fotoaparata. Cijeli otok, pa tako i nacionalni park, ima duhovnu dimenziju. Mnogi kažu da se na NP Mljet osjeti jedna posebna spiritualnost i povezanost s prirodom koju je teško naći drugdje. Baš zbog toga, najpoznatiji hotel i restoran pod imenom Melita, građevina je samostanskog izdanja. Sve je autentično posebno.
No, značaj Velikog jezera je još i veći kad otkrijete o kakvom je unikatnom ekosustavu riječ. Područje jezera nije prepuno samo ribe, školjkaša i uobičajenih stanovnika vode, već je specifično i po velikom broju plemenitih periski i najstarijim Jakobovim kapama u Jadranu. One su izrasle u velike primjerke kojih zaista rijetko gdje ima!
Ne smijemo zaboraviti niti na koloniju busenastog endemskog koralja koja nigdje u Sredozemlju nije toliko velika kao na Mljetu. Ovakva bioraznolikost moguća može biti samo u čistim vodama, stoga su sve ove divne vrste u svijetu flore i faune jedna velika pohvala Mljetu za njegovu čistoću i posebnost. Proteže se na čak 650 m2 unutar Velikog jezera i jedinstveni je primjer bioraznolikosti.
Speleološko bogatstvo otoka
Ljubitelji geografije uživat će i u Odisejevoj špilji, geomorfološkoj posebnosti koja jest špilja, ali odlomljenog stropa, tako da je zapravo sličnija bunaru. Na njenom dnu je morska voda jer je jama povezana s pučinom preko podvodnih tunela. Pitate se – zašto Odisejeva špilja? Kakve veze ove antičke priče imaju s našim Mljetom? Pa, priča kaže da je baš ovo mjesto gdje su Odisej i Kalipso proveli večer razmišljajući o prošlosti i budućnosti nakon brodoloma koji im se desio. Naši su otoci zaista prepuni tajnih priča, a mnoge nikad nećemo ni saznati!
Što se tiče mljetskih speleoloških vrijednosti, one su također vrlo izražene jer su špilje bogate raznim endemskim vrstama kao što su recimo puž zvan špiljska mljećanka i rak mljetska bodljikašica. Ako ste biolog, i sami znate koliko su ove vrste zanimljive! U špiljama obitava i desetak vrsta šišmiša za koje već znamo da su važni za svaki ekosustav. Dakle, ako se bojite ovih krilatih sisavaca, držite se ponešto dalje od špilja.
Moramo spomenuti i špilju Rikavicu koja se nalazi na obali otoka. Njena posebnost leži u tome što je u prošlosti bila pećina, a kasnije je zbog erozije potopljena što joj je promijenilo i izgled te je zbog toga postala špiljom. Geolozima je posebno interesantno rekonstruirati ove priče i po geomorfološkim oblicima smišljati i shvaćati što se to zaista dogodilo na nekom području.
Još jedna od legendi otoka Mljeta vezana je uz tjesnac Sv. Pavla. Ribari još i danas vjeruju da kroz isti tjesnac moraju proći svaki put kad idu u ribarenje jer ga je blagoslovio Sv. Petar nakon što se na toj obali spasio prilikom oluje. Smatraju da im to donosi sreću i dobar ulov, stoga na svom putu uvijek prođu kroz ovo područje. Naravno, danas se ne potiče ribolov na ovom području jer se pokušava održati bioraznolikost u okolici nacionalnog parka.
Mljet ili Zeleni otok
Mljet također zovu zelenim otokom jer je u velikoj mjeri prekriven šumom – čak pet različitih tipova šuma raste na ovom otoku. U povijesti su se benediktinski redovnici brinuli za ova područja i sadili razne vrste biljaka i drva kako bi si obogatili dane, a iste biljke kasnije su se spajale i miješale te kreirale prekrasan pokrov otoka Mljeta.
Redovnici su zabranili naseljavanje tog dijela otoka, upravo onog koji je danas nacionalni park. Zahvaljujemo im na njihovoj pronicljivosti i viziji jer je Mljet zbog njih postao zelena oaza bez premca. Njihova je požrtvovnost zaista sačuvala ovaj otok i njegovu bioraznolikost te od njega napravila pravu senzaciju.
Crnika, česvina, mediteranska prašuma i panjača samo su neke šume koje možete naći na ovom području. Osim njih, hodat ćete kroz rogače, divlje masline, kamenjare i šume alepskog bora koje se pružaju do uvala i grebena. Posebna ljepota u ovoj raznolikosti jest što raznolikost u flori uvijek potiče i raznolikost u fauni pa tako imamo veliki broj interesantnih insekta, ali i ptica. Ako želite dozu egzotičnosti, uživat ćete u manjim pješčanim dinama, ali i visokim stijenama. Zaista, fascinantno je kako Mljet ima baš sve!
Ako još uvijek ne vjerujete u posebnost Mljeta, more uz ovaj divan otok uvjerit će vas da je morski svijet jednako fascinantan kao i kopneni, ako ne i više. Jacques Cousteau je oceanograf francuskog porijekla koji je prešao mnoga mora tijekom 21. stoljeća, a ono uz Mljet proglasio jednim od najčišćih u svijetu. Njegovo se mišljenje daleko čulo pa su se turisti vrlo intenzivno zainteresirali za Mljet.
Kopno i podmorje ovog Nacionalnog parka vrvi prirodnim bogatstvom pa je stoga njegovo očuvanje prioritet i to na umu imaju i stanovnici i posjetitelji. Bitno je da radimo na očuvanju naše divne obale i nacionalnih parkova kako bismo i u budućnosti mogli uživati u njima.
Mljet je dom stotinama vrsta
Mljet je također i dom više od dvije stotine strogo zaštićenih vrsta koje žive u skladu i mogu mirno uživati u tom suživotu ne strepeći od istrebljenja. Ova skrivena oaza mira i ljepote dugo je “krčkala” svoj unutarnji svijet flore i faune, stoga ga ponizno i skromno čuvamo.
Kopneni dio otoka dom je velikim skupinama ptica, a neke od njih nalaze se samo na Mljetu baš zbog njegove pošumljenosti. Visoka razina kisika, velik broj drveća koja su dom pticama i puno peludi koje kukci mogu iskorištavati samo su neki od razloga zašto baš na Mljetu možemo naći sve ove interesantne vrste. Što se tiče ptica, uglavnom je riječ o škanjcu osašu te nekim vrstama sova. Sivi sokol jedna je od poznatijih vrsta ptica na Mljetu, ali živi na najnepristupačnijim vanjskim dijelovima otoka i obalama koje su.
Ovdje možete susresti i sredozemnog galeba, najugroženiju vrstu galeba u Hrvatskoj. Oštroglava gušterica, krška gušterica, kućni macaklin, crvendać, kos, slavuj, vjetruša, ćuk, ušara, kuna bjelica, mungos i jelen lopatar samo su neki od divnih primjera životinjskog svijeta Mljeta – ako putujete u ovaj Nacionalni park sami, informirajte se gdje ima divljih svinja i muflona.
Kulturna baština Mljeta
U drugom tisućljeću prije Krista, ovaj prostor naselili su Ardijejci, jedna podvrsta Ilira. Nakon toga, prostor naseljavaju Grci, ali ne postoje dokazi jesu li to bili trgovački putevi ili stalni boravak. Zanimljivu povijest Mljeta teško je dešifrirati i postoje mnoge verzije ove otočne priče.
Za Rimljane pak znamo da su boravili u Melitusi, kako su zvali Mljet. Rimski ostaci razasuti su po otoku, a dio su u red doveli benediktinci. Oni su u 12. stoljeću došli na ovaj prostor, izgradili su samostan te crkvu Uzašašća Blažene Djevice, a na otoku su bili dok otok nije dobio kneza. Dubrovačka Republika tad je izgradila i renesansnu palaču kod Babinog Polja.
Za vrijeme Austro-Ugarske, na otoku se poboljšala kvaliteta života te infrastruktura, a zanimljiva je i činjenica da su dovedeni mungosi kako bi se stanovnici riješili pošasti otrovnih zmija. Već za vrijeme vladavine Austro-Ugarske, pokrenut je proces zaštite otočja, ali i zaštite stanovnika koji na njemu borave. Danas bi Mljet bio puno opasniji da je na njemu puno otrovnica.
Aktivnosti koje nudi Mljet
Planinarenje
Dopušteno je planinarenje, a organizacija pada u ruke HPS-a, PD-a Mljet i PD-a Planika-Mljet, tako da se uvijek možete raspitati za neke rute koje prolaze dijelovima Mljeta koje najviše volite. Biciklizam je također popularan, a ima i puteva koji su idealni za mountain biking. Svatko će naći ponešto za sebe, a roditelji s malom djecom ipak će se morati zadovoljiti limitiranim opcijama koje su sigurne za njihove mališane.
Na Mljetu se nalazi čak jedanaest planinarskih staza, a sve su vidljivo markirane. Najduža staza za planinarenje je Mljetska planinarska obilaznica duga čak 43 kilometara za koju je potrebno približno četiri dana. Iako znamo da će se tek malen broj posjetitelja odlučiti za ovu rutu, vjerujemo da će posebno uživati u duhovnom iskustvu i povezivanju s prirodom.
Šetači i planinari ne propuštaju posjetiti niti Montokuc, vrh visok 235 metara, koji se nalazi u centru otoka. Posjet vrhu pruža bajkovit pogled na Veliko i Malo jezero te mljetske šumske zajednice i odlično je mjesto za prekrasne fotografije. Ako vas posluži prognoza te Mljet posjećujete tijekom lijepog vremena, s tog mjesta možete vidjeti i otoke Korčulu i Lastovo te malo bolje proučiti i geografski položaj NP Mljet.
Veslanje
Veslanje u kajaku popularno je po jezerima, a oko njih možete šetati neovisno o rutama. Dakle, uvijek postoji više opcija za razgledavanje i proučavanje istih mjesta, a sve ovisi o tome koje su metode vaši favoriti.
Ronjenje je također dopušteno, isto kao i kupanje na jugoistočnoj strani otoka, gdje su plaže i uvale. Neke od popularnijih su Okuklje, Prožura, Sobra te Garma. Ipak, i tu postoje određena pravila te se sve uvijek planira na način da se otok pokušava očuvati.
Vožnja brodom
Vrlo ugodna i zanimljiva vožnja brodom omogućena je za posjet otočiću Sv. Marija koji se nalazi u južnom dijelu Velikog jezera. Na otočiću možete vidjeti benediktinski samostan i uživati u onome što je ostalo od starih vremena! Povjesničari i ljubitelji prošlosti posebno će uživati na ovom malom izletu.
Otočić je postao turistička atrakcija te, iako je malen (samo 0,5 ha), imao je vrlo burnu povijest i vezan je uz dinamične i interesnatne priče. Posebno moramo naglasiti zanimljivost njegovog izgleda jer se ovaj otočić praktički nalazi na otočiću. Mnogi ovu situaciju vole uspoređivati s “predstavom u predstavi”, konceptom koji je poznat u svijetu književnosti zahvaljujući piscima drama.
Benediktinski samostan s crkvom sv. Marije izgrađen je u 12. stoljeću, a crkvica je tijekom godina više puta preuređivana u različitim stilovima. Svaki put je i obnovljena, zbog čega je danas prilično dobro očuvana. Na samostanu je izgrađena i obrambena kula što je posebna zanimljivost s obzirom na to da je riječ o sakralnom objektu.
Bicikliranje
Mljet se može pohvaliti s osam makadamskih staza za bicikliranje, ali i jednom asfaltiranom. Ljubitelji biciklizma morat će se dobro raspitati kako bicikle uvesti na Mljet, stoga preporučujemo da pratite službenu stranicu NP Mljet.
Staze se mogu koristiti tijekom čitave godine, a oduševit će sve ljubitelje prirode koji će svakako uživati u vožnji uz more, opojnom mirisu bora i čistom zraku. Postoje i lakše i teže staze, a možete i unajmiti bicikl ako niste sigurni kako ćete unijeti svoj. Ovo je možda i bezbolnija opcija!
Na stranici Nacionalnog parka možete naći rute turističkog pregleda u nekoliko vremenskih kategorija – ovisno o tome koliko želite hodati, a koliko se želite odmarati. Izaberite jednu te pročitajte i zanimljive činjenice dok šećete. Nemojte da vas priroda zaokupi te da zaboravite na već pripremljene edukativne materijale na otoku.
Jednako tako možete pristupiti interaktivnoj karti koja će vam pomoći da locirate interesantna područja nacionalnog parka, ali i apartmane, restorane i plaže. Mljet zaista nudi ponešto za svakoga, a oni najzainteresiraniji mogu na njemu provesti i nekoliko dana.
Kako na Mljet?
Postoje organizirane rute koje uključuju i prijevoz iz Polača, a možete birati između razgledavanja od 2 sata, cjelodnevnih vođenja, VIP tura, pješačkih tura i biciklističnih tura na čak tri jezika – hrvatski, engleski, njemački. Zbog toga se i turisti rado vraćaju na Mljet i uživaju u ljepoti ovog prekrasnog otoka.
Možete doći i brodom, a polaske valja pogledati na službenoj stranici Nacionalnog parka, s obzirom da su podložni promjenama. Bitno je prije svake posjete pogledati i potencijalne obavijesti o renovacijama, naglim promjenama u vremenskoj prognozi i slično. Ponekad se zna dogoditi da je neki dio parka zatvoren pa je dobro o tome biti informiran.
Ako se odlučite posjetiti Mljet, nemojte zaboraviti posjetiti maleno selo Goveđari poznato kao prvo naselje benediktinaca. Neće vam biti teško uživiti se u povijest ovog divnog mjesta jer je sve toliko autentično! Selo Goveđari ime je dobilo po “govedu”, ali se time zapravo odavala počast njegovim prvim stanovnicima koji su bili stočari – Mljet ne zaboravlja svoje korijene.
Goveđari su zaštićeno mjesto, kao i sva naselja na Mljetu. Gradnja kuća nije dozvoljena, a postojeće kuće kod obnove moraju ostati identične kakve su i bile. Cilj je održavanje autentičnog izgleda koji je učinio Mljet ovako poznatim i atraktivnim.
Posebne pogodnosti
Iako vam se može činiti kako je Mljet jedna vrlo luksuzna lokacija, valja napomenuti kako tijekom godine postoje brojne pogodnosti koje možete iskoristiti. U promotivnim razdobljima, ulaznice mogu biti i trećinu jeftinije, a trajni popust imaju osobe s invaliditetom, invalidi domovinskog rata te djeca do sedam godina.
Studenti također mogu proći jeftinije, a općenito su karte nešto pristupačnije kad ih kupujete putem online trgovine. Karte uključuju i povratnu vožnju solarnim brodom (posjeta otočiću Sv. Marije), šetnju pješačkim stazama, osiguranje, prijevoz električnim vlakićem te osigurano parkirno mjesto.
Vjerujemo da ćete uživati u ovom divnom nacionalnom parku, a svakako vam preporučujemo posjećivanje van turističke sezone, ali i u razdoblju kad je lijepo vrijeme. Proljeće i jesen mnogima se čine kao najljepše vrijeme za posjetu NP Mljet, ali vi odlučite za sebe.