Parkovi prirode

Park prirode Kopački rit – srce Podunavlja

Kopački rit već je odavno poznat kao jedna od najvećih europskih močvara, posebna po svojoj zaštitnoj ulozi tisućama različitih bioloških vrsta, posebno ptica. One ovdje nalaze sklonište, mjesto za podizanje obitelji, mjesto na kojem ne nedostaje hrane – ptice ovdje pronalaze dom. Nalazi se u istočnoj Hrvatskoj, u Baranji, a pripada Osječko-baranjskoj županiji. Iako je ovaj Park prirode močvara, u njemu ćete svakako imati što za pogledati!

Osim što je jedna od najvećih močvara u ovom dijelu Europe, Kopački je rit također bitan dio rijeke Dunav i njegove delte, zbog čega se lako može reći da ovaj prostor evoluira svaki dan i da mu se izgled mijenja gotovo na dnevnoj bazi. Sve promjene izgleda vezane su uz količinu vode koja dolazi iz Dunava. Mnogi znanstvenici polažu nade u ovaj prostor i njegovo bogatstvo florom i faunom, prvenstveno jer se radi o području koje je idealnih uvjeta.

Zašto je Kopački rit poseban? U Hrvatskoj ne postoji veći zoološki rezervat od ovoga, a također se smatra najvećim mrjestilištem slatkovodne ribe, dok je broj svih vrsta životinja u parku već odavno prerastao dvije tisuće.

1993. godine Kopački je rit uvršten na Popis Ramsarskih područja, što je zapravo lista zaštićenih močvarnih područja s velikim značajem.

Važnost parka koji se prostire na preko 230 metara četvornih prepoznat je i od strane UNESCO-a koji je Kopački rit, uz ostatak rezervata Mura-Drava-Dunav proglasio njegovim dijelom, posebno naglašavajući vrijednost očuvanja zoološkog rezervata koji se prostire na 70 kilometara četvornih.

Povijest parka

Upravljanje prostorom današnjeg parka počelo je još u 17.stoljeću kada se osniva gospodarstvo Belje, pod upravom Eugena Franje Savojskog. Do kraja 1. svjetskog rata Habsburgovci su bili glavni zakupci Kopačkog rita.

Gospodarstvom Kopačkog rita tada počinje upravljati Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca, nakon čega u posjed dolazi i Kraljevina Jugoslavija. Za vrijeme Drugog svjetskog rata time upravlja princ Habsburg, ali čim je rat završio prostor se nacionalizira i postaje lovačka rezidencija.

U Kopačkom ritu se nalazi i kompleks Dvoraca Tikveš koji se sastoji od starog dvorca, novog dvorca i kapelice. Stari dvorac nalazi se vrlo blizu novog, koji je u cijelosti od drveta.

Dvorac se naziva i Titovim dvorcem, jer je tadašnji jugoslavenski predsjednik često boravio tamo, išao u lov i dovodio goste visokog ranga.

Kopački rit je proglašen parkom prirode 1976. godine što ga čini najstarijim parkom prirode u Hrvatskoj.

Prirodna baština koju vrijedi čuvati

Zaista nevjerojatni prizori pružaju se posjetiteljima koji nekoliko dana provedu u Kopačkom ritu. Naime, njegov se izgled neprestano mijenja zbog neprestanog plavljenja područja. Plavljenjem i povlačenjem vode nastaju bare i grede koje stalno mijenjaju svoj izgled i položaj.

U parku se nalazi više jezera, a dva su najveća Kopačko jezero i Sakadaš. Sam Kopački rit je potpuno poplavljen više od tri mjeseca tijekom godine što prilično mijenja njegov izgled nakon tog vremena.

Šumska zajednica koja prevladava u močvarnom dijelu parku je bijela vrba, kojoj odgovara močvarno tlo, dok se na višim predjelima s manje vode nalaze cijenjene hrastove šume. Planinari i ljubitelji flore uživaju na ovim područjima, ali pripazite, tlo nije svugdje jednako dobro za hodanje i istraživanje.

Raj za ptice i mnoge druge životinjske vrste

Ove šumske zajednice i močvara dom su preko stotinu vrsti ptica, dok još dvjestotinjak vrsta ptica boravi tamo barem jedan dio godine.

Među najpoznatijim pticama je i orao štekavac, često zvan gospodarom ritskog neba. Ova je vrsta orla iznimno bitna za održavanje staništa jer se hrani i lešinama životinja pa tako održava stanište čistim.

U ekosustavu Kopačkog rita živi preko dvije tisuće vrsta životinja, a njihov broj raste s vremenom. Mnoge su životinje prepoznale ovo mjesto kao utočište u kojem mogu pronaći sigurnost.

Kopački rit se smatra drugim po redu prirodnim mrijestilištem s obzirom na njegovu veličinu, nakon delte Dunava. Upravo ova činjenica privlači toliko velik broj ptičjih vrsta koje se oduševe obiljem hrane u ritu. Zbog toga ćete prilikom posjete parku najčešće uočiti kormorane koji se hrane jedino ribom pa su gotovo čitavo vrijeme u lovu.

Osim ptica, ovdje možete susresti i vidre i dabrove što je potpuno prirodno s obzirom na obilje vodenih površina. Mnogo je i žabljih vrsta, te gmazova. U ovom je parku prirode otkriven i jedan endemski školjkaš nazvan kopačevska lisanka.

Osim ovih vrsta vrlo često možemo vidjeti i kune bjelice i zlatice.

Jednu životinjsku vrstu moramo posebno izdvojiti a to je štekavac, ptica posebno prodornog glasanja, tzv. štektanja, po čemu je dobila i ime. Nemojte da vas lokalni stanovnici uplaše strašnim pričama i legendama, zvukovi koje čujete rezultat su bogate faune, a ne nekih neobičnih i magičnih pojava!

Najveća životinja koja obitava u parku prirode Kopački rit je obični beljski jelen koji je svoje stanište pronašao u prekrasnim šumama hrasta lužnjaka. On je biljojed i jede travu, lišće i koru drveta, a njegovo se prisustvo najviše primijeti u jesenskom periodu kada se odvija sezona parenja pa se jeleni često javljaju glasnom rikom.

Kopački rit – najveća unutarnja delta rijeke Dunav

U ovom dijelu Europe (srednjem), Kopački je rit najveće poplavno područje, s 99 poplavnih dana u godini. No, rit je potpuno prekriven vodom samo trideset dana u godini pa ako želite vidjeti ovaj poseban događaj morate se informirati kada doći u ovaj lijepi baranjski kraj. Ne postoji niti jedno drugo dunavsko područje koje ima ovakav ritam plavljenja i u kojem je smještaj našao tako velik broj životinjskih vrsta, od kojih su mnoge i rijetke i ugrožene.

Kulturno povijesna baština

Tikveški ili Titov dvorac

Nije samo prirodna baština jedino što vrijedi čuvati u Kopačkom ritu. Tu se nalazi i poznati Tikveški dvorac kojeg je izgradio Eugen Savojski u osamnaestom stoljeću, u mjestu Bilju. Izgrađen u formi ranog baroka dvorac se ističe svojim kvadratnim dvorištem i mnoštvom opkopa.

Ovaj je dvorac dala izgraditi obitelj Habsburg, za potrebe carskog lovišta, ali i nakon toga je dvorac bio interesantan mnogim vladarima i poznatim ličnostima. Biolog Brehm je bio jedan od slavnih ljudi koji su redovito posjećivali ovo mjesto, a dvorac Tikveš je kasnije dobio i nadimak Titov dvorac jer ga je redovno koristio Josip Broz Tito koji je u njemu često ugošćivao poznate političare i druge slavne ličnosti.

U ovom kompleksu dvoraca vrlo je interesantan lovački dvorac, tj. kurija. Ova se ladanjska lovačka vila nalazi na povišenom području i ima posebne drvene detalje i rezbarije od kojih je najpoznatija ona na ulazu – izrezbarena je godina 1926., godina velike poplave.

Ne smijemo zaboraviti spomenuti malu kapelicu koja se nalazi na jugu tikveškog kompleksa, preko puta koje se nalaze sve gospodarske zgrade dvorca. Kapela je obnovljena prilikom dolaska pape Ivana Pavla II i u njoj se nalazi Knjiga apostolskog blagoslova koju je blagoslovio sam Papa.

U blizini se nalazi i bio-ekološka stanica izgrađena početkom 20.stoljeća koja je služila za smještaj osoblja, stražara i osiguranja drugih državnika. Danas ima svoju primarnu namjenu i nakon što je obnovljena 2003. godine dodatno su opremljeni njeni laboratoriji koji su primarno fokusirani na proučavanje ritskog ekosustava i njegove flore i faune.

Selo Kopačevo

Ovo je ribarsko selo smješteno uz poplavno područje Kopačkog rita. Od davnina je bilo poznato po bogatom ribljem fondu pa je tamo nastala i izreka „mršavo govedo, debeli ribar“, što je značilo da u vrijeme poplava nestaju livade pa stoka nema hrane, ali dolazi obilje ribe pa ribari imaju dobar ulov.

Stanovnici ovog sela su se većinom bavili ribarstvom sve do izgradnje nasipa kada se mrjestilište smanjuje na područje od oko 1800 ha, a selo Kopačevo na taj način ostaje izvan nasipa, potpuno presušuje i gubi svoj ribarski fond.

Tada se stanovnici Kopačeva prebacuju na povrtlarstvo u čemu postaju vrlo uspješni što nije niti čudno s obzirom na blizinu vode i klimu. Time se mnogi bave još i danas.

Selo je vizualno vrlo privlačno jer ima očuvanu tradicijsku arhitekturu. U selu su snimljena i dva poznata hrvatska filma: Duh u močvari i Duga mračna noć.

U blizini sela se nalazi i  kuća u prirodi Zlatna Greda, uz koju je izgrađen i adrenalinski park i koja je postalo omiljeno mjesto za team-building. Ako ste netko tko inače voli ovakve parkove, svakako se pripremite na iskustvo koje nećete zaboraviti.

Posjet Kopačkom ritu

Park možete vidjeti na više načina. Pročitajte ponešto o opcijama, razmislite o svojim mogućnostima, kako fizičkim, tako novčanim, i onda se u dogovoru s vašim suputnicima dogovorite koju opciju želite – nećete požaliti niti s jednim izborom.

U ponudi je vožnja brodom, vlakićem, biciklom, ali čak i čamcem. Naravno, možete ga upoznati i pješice, a šetnja će vam biti osobito interesantna ako se odlučite krenuti putem poučne staze uz jezero mali Sakadaš.

Šetnica je postavljena preko močvare pomoću drvenih trupaca, a izgrađena je po uzoru na most kojeg je izgradio Sulejman Veličanstveni koji se protezao od grada Osijeka do Darde. Taj je most imao burnu povijest jer ga je hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski dao zapaliti prilikom obrane područja od osvajača.

Vožnja čamcem kroz dva kanala je jedan od najljepših načina za upoznavanje parka jer će vas odvesti duboko u sam park. Vidjet ćete prekrasnu floru i faunu sve od jezera Sakadaš pa do Kopačkoga jezera.

Obići park možete i kroz vožnju biciklom uz biciklističku stazu koja vodi uz „Biljsku cestu“ .

Similar Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *