Nacionalni parkovi

Nacionalni park Mljet – stvoren iz ljubavi prema prirodi

Ako tražite interesantnu i egzotičnu, ali netaknutu prirodu koja će vas apsolutno oduševiti svojom raznolikošću, svakako biste trebali posjetiti Nacionalni park Mljet.

Ovo je najstariji morski park na području Mediterana, a proteže se trećinom istoimenog otoka. Status nacionalnog parka dobio je zahvaljujući interesantnoj povijesti, ali i velikoj bioraznolikosti koja se pokazala zanimljivom istraživačima.

Nacionalni park Mljet osnovan je 1960. godine, a pokriva teritorij od čak  5400 hektara i jedan je od najboljih primjera toga kako čovjek može zaštiti prirodu i pustiti jedan održivi ekosustav da funkcionira sam od sebe.

Jedinstvena obilježja Mljeta

Želite li jednom riječju opisati Nacionalni park Mljet najbolje je reći: jedinstven. Svojim nastankom, izgledom, prirodnim ljepotama i osebujnom florom i faunom on je jedan od najcjenjenijih parkova Hrvatske.

Bioraznolikost na svakom koraku

Ovaj je Nacionalni park jedinstvenog izgleda – netaknut, sirov, bujan gdje god pogled segne.  Svakako će vam se svidjeti slana jezera, panorame, otočići, ali i ruševne kamene građevine. Južna obala je strma i nepogodna za hodanje, ali je zato puno endemičnih biljaka koje su karakteristične isključivo za Dalmaciju – sigurno ste čuli za takozvanu dubrovačku zečinu?

Malo i Veliko jezero

Ako dovoljno istražite ovo područje, naići ćete na jame, špilje, ali i slatine/blatine, boćata jezera koja su spojena s morem, pa ih zato zovu slanim ili slatko-slanim jezerima. Tako Malo jezero i Veliko jezero zajedno imaju površinu od čak 160 hektara, a turisti vole netaknutu prirodnu oko njih.  

Veliko jezero ipak je poznatije po nečem drugom – otočiću na kojem su crkva i benediktinski samostan iz 12. stoljeća. Cijeli otok, pa tako i nacionalni park, imaju duhovnu dimenziju i baš zbog toga najpoznatiji hotel i restoran jest Melita, građevina samostanskog izdanja.

No posebnost Velikog jezera je još i veća kad otkrijete o kakvom je unikatnom ekosustavu riječ. Područje jezera nije prepuno samo ribe, školjkaša i uobičajenih stanovnika vode već je specifično po velikom broju plemenitih periski, najstarijim Jakobovim kapama u Jadranu koje su izrasle u velike primjerke kojih rijetko gdje ima, a ne smijemo zaboraviti niti na koloniju busenastog endemskog koralja koja nigdje u Sredozemlju nije toliko velika kao na Mljetu. Proteže se na čak 650 m2 unutar Velikog jezera i jedinstveni je primjer bioraznolikosti.

Speleološko bogatstvo otoka

Ljubitelji geografije uživat će i u Odisejevoj špilji, geomorfološkoj posebnosti koja jest špilja, ali odlomljenog stropa, tako da je zapravo sličnija bunaru. Na njenom dnu je morska voda jer je jama povezana s pučinom preko podvodnih tunela. Pitate se – zašto Odisejeva špilja? Priča kaže da je baš ovo mjesto gdje su Odisej i Kalipso proveli večer razmišljajući o prošlosti i budućnosti nakon brodoloma koji im se desio.

Što se tiče mljetskih speleoloških vrijednosti, one su također vrlo visoke jer su špilje bogate raznim endemskim vrstama, kao što su recimo puž zvan špiljska mljećanka i rak mljetska bodljikašica. U špiljama obitava i desetak vrsta šišmiša za koje već znamo da su važni za svaki ekosustav.

Moramo spomenuti i špilju Rikavicu, koja se nalazi na obali otoka. Njena posebnost leži u tome što je ona u prošlosti bila pećina, a kasnije je zbog erozije potopljena što joj je promijenilo i izgled te je zbog toga postala špiljom.

Još jedna od legendi otoka Mljeta vezana je uz tjesnac Sv. Pavla za kojeg ribari još i danas vjeruju da kroz njega moraju proći svaki put kad idu u ribarenje jer ga je blagoslovio Sv. Petar nakon što se spasio prilikom oluje. Smatraju da im to donosi sreću i dobar ulov.

Mljet ili Zeleni otok

Mljet također zovu zelenim otokom jer je izuzetno  pokriven šumom – čak pet različitih tipova šuma raste na ovom otoku. U povijesti su se benediktinski redovnici brinuli za ova područja i sadili razne vrste, koje su se kasnije spajale i miješale te kreirale prekrasan pokrov otoka Mljeta. Isti redovnici zabranili su naseljavanje tog dijela otoka, koji je danas nacionalni park. Zahvaljujemo im na njihovoj pronicljivosti i viziji jer je Mljet zbog njih postao zelena oaza bez premca.

Crnika, česvina, mediteranska prašuma i panjača samo su neke šume koje možete naći na ovom području. Osim njih, hodat ćete kroz rogače, divlje masline, kamenjare i šume alepskog bora koje se pružaju do uvala i grebena. Za dozu egzotičnosti uživat ćete u manjim pješčanim dinama, ali i visokim stijenama.

Ako još uvijek ne vjerujete u posebnost Mljeta, trebate pogledati neke slike mora uz ovaj divan otok. Jacques Cousteau je oceanograf francuskog porijekla koji je prešao mnoga mora tijekom 21. stoljeća, a ono uz Mljet proglasio jednim od najčišćih u svijetu.

Kopno i podmorje ovog Nacionalnog parka vrvi prirodnim bogatstvom pa je stoga njegovo očuvanje prioritet i to na umu imaju stanovnici i posjetitelji.

Mljet je dom stotinama vrsta

Mljet je također i dom više od dvije stotine strogo zaštićenih vrsta koje žive u skladu i koje mogu mirno uživati u tom suživotu ne strepeći od istrebljenja.

Kopneni dio otoka dom je velikim skupinama ptica, a neke od njih se nalaze samo na Mljetu baš zbog njegove pošumljenosti. Riječ je škanjcu osašu te nekim vrstama sova. Sivi sokol je jedna od poznatijih vrsta ptica na Mljetu, ali živi na najnepristupačnijim vanjskim dijelovima otoka i obalama.

Ovdje možete susresti i sredozemnog galeba, najugroženiju vrstu galeba u Hrvatskoj.

Oštroglava gušterica, krška gušterica, kućni macaklin, crvendać, kos, slavuj, vjetruša, ćuk, ušara, kuna bjelica, mungos i jelen lopatar samo su neki od divnih primjera životinjskog svijeta Mljeta – ako putujete u ovaj Nacionalni park sami, informirajte se gdje ima divljih svinja i muflona.

Kulturna baština Mljeta

U drugom tisućljeću prije Krista, ovaj prostor naselili su Ardijejci, jedna podvrsta Ilira. Nakon toga, prostor naseljavaju Grci, ali ne postoje dokazi jesu li to bili trgovački putevi ili stalni boravak.

Za Rimljane pak znamo da su boravili u Melitusi, kako su zvali Mljet. Rimski ostaci razasuti su po otoku, a dio su u red doveli benediktinci. Oni su u 12. stoljeću došli na ovaj prostor, izgradili su samostan te crkvu Uzašašća Blažene Djevice, a na otoku su bili dok otok nije dobio kneza. Dubrovačka Republika tad je izgradila i renesansnu palaču kod Babinog Polja.

Za vrijeme Austro-Ugarske, na otoku se poboljšala kvaliteta života te infrastruktura, a zanimljiva je i činjenica da su dovedeni mungosi, kako bi se stanovnici riješili pošasti otrovnih zmija. Već za vrijeme vladavine Austro-Ugarske, pokrenut je proces zaštite.

Danas je dio otoka Nacionalni park i istražuje se biološki, kao i povijesni svijet koji je na njemu ostao.

Što raditi na Mljetu – aktivnosti

Planinarenje

Dopušteno je planinarenje, a organizacija pada pod HPS, PD Mljet i PD Planika-Mljet, tako da se raspitajte za rute koje su vama zanimljive. Biciklizam je također popularan, a ima i puteva koji su idealni za mountain biking. Svatko će naći ponešto za sebe.

Na Mljetu se nalazi čak jedanaest planinarskih staza, a sve su vidljivo markirane. Najduža staza za planinarenje je Mljetska planinarska obilaznica duga čak 43 kilometara za koju je potrebno približno četiri dana.

Šetači i planinari ne propuštaju posjetiti niti Montokuc, vrh visok 235 metara, a koji se nalazi u centru otoka. Posjet vrhu pruža bajkovit pogled na Veliko i Malo jezero te mljetske šumske zajednice. Za lijepog vremena s tog mjesta možete vidjeti i otoke Korčulu i Lastovo.

Veslanje

Veslanje u kajaku popularno je po jezerima, a oko njih možete šetati neovisno o rutama. Ronjenje je također dopušteno, isto kao i kupanje na jugoistočnoj strani otoka, gdje su plaže i uvale. Neke od popularnijih su Okuklje, Prožura, Sobra te Garma.

Vožnja brodom

Vrlo lijepa vožnja brodom omogućena je za posjet otočiću Sv. Marija koji se nalazi u južnom dijelu Velikog jezera. Na otočiću možete vidjeti benediktinski samostan.

Otočić je postao turistička atrakcija, a iako je malen (samo 0,5 ha) imao je vrlo burnu povijest. Posebno moramo naglasiti njegov izgled jer se ovaj otočić nalazi isto na otočiću.

Benediktinski samostan s crkvom sv. Marije izgrađen je u 12. stoljeću, a crkvica je tijekom godina više puta preuređivana u različitim stilovima. Na samostanu je izgrađena i obrambena kula što je posebna zanimljivost s obzirom na to da je riječ o sakralnom objektu.

Bicikliranje

Mljet se može pohvaliti s osam makadamskih staza za bicikliranje, ali i jednom asfaltiranom.

Mogu se koristiti tijekom čitave godine, a oduševit će sve ljubitelje prirode koji će uživati u vožnji uz more, mirisu bora i čistom zraku. Postoje lakše i teže staze, a možete i unajmiti bicikl.

Na stranici Nacionalnog parka možete naći rute turističkog pregleda u nekoliko vremenskih kategorija – ovisno o tome koliko želite hodati, a koliko se želite odmarati. Izaberite jednu te pročitajte i zanimljive činjenice dok šećete.

Jednako tako možete pristupiti interaktivnoj karti koja će vam pomoći da locirate interesantna područja, ali i apartmane, restorane i plaže. Mljet zaista nudi ponešto za svakoga.

Kako na Mljet?

Postoje organizirane rute koje uključuju i prijevoz iz Polača, a možete birati između razgledavanja od 2 sata, cjelodnevnih vođenja, VIP tura, pješačkih tura i biciklističnih tura na čak tri jezika – hrvatski, engleski, njemački.

Možete doći i brodom, a polaske nađite na službenoj stranici Nacionalnog parka, s obzirom da su podložni promjenama.

Ako se odlučite posjetiti Mljet, nemojte zaboraviti posjetiti maleno selo Goveđari poznato kao prvo naselje benediktinaca.

Selo Goveđari ime je dobilo po “govedu”, ali se time zapravo odavala počast njegovim prvim stanovnicima koji su bili stočari.

Goveđari su zaštićeno mjesto, kao i sva naselja na Mljetu. Gradnja kuća nije dozvoljena, a postojeće kuće kod obnove moraju ostati identične kakve su i bile.

Similar Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *