Najveće prirodno jezero u Hrvatskoj i jedno od najvećih močvarnih područja u mediteranskoj Hrvatskoj: Vransko jezero. Nalazi se između dva povijesna grada, Zadra i Šibenika, što je dodatno utjecalo na njegovu bioraznolikost i stvorilo ovako čudesno bogat životni prostor.
1999. godine proglašen je Parkom prirode, a prostire se na velikoj površini od 57 kilometara kvadratnih. Zahvaljujući specifičnom geografskom i klimatskom položaju, Vransko jezero se od 2013. godine nalazi na popisu svjetskih važnih močvara koje je od izuzetne važnosti za brojne ugrožene i rijetke vrste ptica, ne samo s hrvatskog već i europskog područja.
„Vedro blato“, kako se nekoć zvalo, danas poznato kao Vransko jezero, obiluje brojnim kulturološkim i povijesno bitnim znamenitostima koje su nastale nekoliko tisuća godina prije Krista. Park prirode Vransko jezero pruža nekoliko potpuno različita krajolika. Osim morske obale i bogatog arhipelaga koji se nalazi ispred jezera, nalazi se i jedinstveno močvarno područje s jedinstvenim krajolikom i ekosustavom koji je jedinstven u Europi, a odmah iza brda ruralna idila naselja Ravnih kotara.
Vodena i vlažna močvarna staništa izrazito su važna u pogledu očuvanja bioraznolikosti po čemu je ovaj park iznimno poznat. Područje Vranskog jezera bogato je kvalitetnim staništima za brojne ugrožene i osjetljive biljne i životinjske vrste, ali i čovjeku služi kao izvor hrane, pruža mogućnost rekreacije te prihvaća velike količine vode čime se sprječavaju poplave i osiguravaju velike količine pitke vode.
Flora Parka prirode Vransko jezero
Obilje vode i hrane pružile su mogućnost razvoja vodenim biljkama koje su prisutne u samom jezeru. Žive potpuno potopljene ili imaju plivajuće dijelove na površini vode. Tršćaci su razvijeni na velikom području Parka u kojima se gnijezdi veliki broj ptica stvarajući skloništa i mjesto za hranu.
Osim trske, prevladavaju šume hrasta crnike, šume alpskog bora, šikare i dračici sastavljeni od bodljikavih, trnovitih i nadasve aromatičnih biljaka. Dosadašnjim istraživanjima zabilježeno je preko 700 vrsta biljaka, a neke od zanimljivijih su krocanj, ilirska perunika, lopoč i mješinka – biljka mesožderka, koja je pronašla prikladno stanište baš na Vranskom jezeru.
Vransko jezero – dom stotinama vrsta ptica
1983. godine Vransko jezero proglašeno je Ornitološkim rezervatom i glavnim razlogom da je cjelokupni Park prirode zaštićen. Jedinstveni klimatski faktori, tlo i biljni pokrov stvorili su pravo rajsko mjesto za mnoge životinje, ali posebice za ptice.
Neuništiva trska predstavlja idealno sklonište za pravljenje ptičjih gnijezda, a široko područje jezera bogato je hranom što osigurava njihovu egzistenciju i omogućuje razmnožavanje mnogih vrsta. Zimi se ovdje krije više od 80 vrsta ptica, a ljeti ih je moguće vidjeti i deset puta više.
Tijekom jesenske i proljetne seobe na ovom se jezeru zaustavi preko 140 vrsta preletnica koje ovo prekrasno mjesto koriste za odmor i konzumaciju hrane. Unutar rezervata obitavaju važne populacije 13 vrsta ptica koje su važne za opstanak cijele njihove vrste. Neke od njih su čaplje, bukavci, eje močvarice, i druge… Važno ih je ne ugroziti jer pripadaju ugroženim vrstama ptica Vranskog jezera.
Za sve ljubitelje ptica i one koje zanima ornitološko bogatstvo Vranskog jezera odličan način za upoznavanje vranskih ptica je šetnja poučnom stazom ptica grabljivica koja se pruža uz makadamsku biciklističku stazu. Ovdje možete dobiti pregršt informacija o ovim pticama i otkriti njihovu bitnu ulogu u ovom složenom eko sustavu.
Osim mnogobrojnih ptica, u Parku je moguće vidjeti različite beskralješnjake i kralješnjake.
U Parku obitava veliki broj beskralješnjaka. Od malakofauna u jezeru je zabilježeno 15 vrsta puževa i 6 vrsta školjkaša. Unutar parka postoji i velika lokva, jedinstvena za Park. Zove se lokva Benča i u njoj je pronađen slatkovodni pužić Anisus vorticulus koji je ugrožena i rijetka vrsta u Hrvatskoj. U Parku je pronađeno i više od stotinu vrsta pauka, od čega je petnaest vrsta po prvi puta zabilježeno u Hrvatskoj. Pauci su važan dio ekosustava na svim tipovima staništa i možemo ih smatrati prirodnim čistačima prostora od prekomjerne količine insekata. Oni kontroliraju populaciju insekata i njeno razmnožavanje.
Pronađene su i 42 vrste danjih leptira. Lastin rep i kiseličin plavac nalaze se na popisu strogo zaštićenih vrsta, a svojim obitavanjem u parku prirode stvaraju izuzetno divnu harmoniju prirode.
Istraživanjem su na području Parka utvrđene 33 vrste vretenaca. Vretenca su odlični letači i intrigantni za poučavanje.
S velikim brojem vlažnih i močvarnih staništa, Vransko je jezero obitavalište mnogih vodozemaca. Prisutno je 8 vrsta među kojima su strogo zaštićene gatalinka, šumska smeđa žaba, zelena krastača i žuti mukač. Područje Vranskog jezera je izuzetno vrijedno u herpetološkom smislu jer na njemu obitava čak 20 vrsta gmazova. Neke od strogo zaštićenih vrsta koje ovdje možete pronaći su barska kornjača, kopnena kornjača, poskok, četveroprugi kravosas, blavor, veliki zelembać…
Fauna sisavaca Vranskog jezera predstavlja standardnu faunu ovog dijela Jadrana. Zbog veće količine dostupne hrane i vode relativno je velik broj sisavaca prisutan na ovom području. Vrlo su značajni jer se nalaze gotovo na vrhu hranidbenog lanca. Najbrojniji sisavci uočeni na području parka prirode spadaju u skupinu glodavaca, kukcojeda, zvijeri i naravno šišmiša koji su poznati stanovnici močvarnog područja. Prisutno je 37 vrsta, a od strogo zaštićenih možete vidjeti velikog potkovnjaka, velikog šišmiša, južnog potkovnjaka, dugonogog šišmiša, divlju mačku, dalmatinskog krškog puha…
Površina vode jezera nalazi se iznad razine mora, a dno ispod nje. Ispod velike nakupine mulja, koja na nekim mjestima prelazi i preko 20 metara, nalazi se nepropusni flišni sloj stijena. To je nepropusna barijera i voda ne može oticati u krško dno. Uski kriški greben prirodna je barijera između jezera i mora, no zbog svoje poroznosti more ulazi u jezerske vode i zaslanjuje ju.
Popularne aktivnosti za posjetitelje
Uživanje u ribolovu
Uz raznovrsnost ptičjeg svijeta, Vransko jezero može se pohvaliti i bogatim ribljim fondom. Ono što ovo jezero čini zanimljivim za bavljenjem ribolovom je prisutnost slatkovodne i morske ribe. Ovdje ćete pronaći šarana, soma i štuke, ribe koje pripadaju u alohtone vrste riba – namjerno ili slučajno unesene u jezero iz nekog drugog ekosistema.
Od autohtonih riba kojih ima 4 vrste – u jezeru se pojavljuju prirodno – moguće je vidjeti jegulju koja je strogo zaštićena zbog svoje malobrojne populacije, riječnu babicu, glavočić vodenjaka i drlju. Jegulja u Vransko jezero stiže Golfskom strujom iz Sargaškog ili Sjevernoatlantskog sargaškog mora. Od morskih vrsta koje povremeno koriste boćatu vodu najzastupljeniji su cipli.
Vransko jezero s morem je povezano umjetnim kanalom Prosika, koji je probijen još 1781. godine kako bi višak vode u kišnim razdobljima mogao otjecati i tako se sprječavala poplava Vranskog polja. Prosika je u jezero unijela biološke i ekološke promjene. Tako u razdobljima nižeg vodostaja u jezero dotječe više morske vode koja mijenjajući kemijska i biološka svojstva vode mijenja i biljni i životinjski svijet.
Na području Prosike uređen je posjetiteljski informacijski centar. Ovdje se nalazi i edukativna staza o ribama jezera. Također je obnovljena Borellijeva ribarska kućica iz 18. stoljeća koja je u prošlosti služila ribarima kao prenoćište, sklonište ili ostava.
Staze za sve aktivnosti
Položaj Vranskog jezera, smještenog uz more, izvor je svih njegovih atrakcija i bogatstva bioraznolikosti. Okružuju ga biciklističke, pješačke i planinarske staze. Biciklistima se nudi 40 kilometara duga panoramska staza. Najčešći put posjetitelja počinje u mjestu Vrana kod mjesne crkve a nastavlja se do brda Majdan.
Najatraktivniji vidikovac ovog područja, Kamenjak, na visini od oko 283 metra iznad mora, svoje posjetitelje nagrađuje pogledom i na jezero i na dalmatinske otoke, Kornati, Murter te mjesta Pirovac, Drage i Pakoštane. Osim nezaboravnog pogleda, moći ćete uživati u Kušaonici Kamenjak koja nudi domaće vino, rakiju, sireve, suhomesnate delicije i maslinovo ulje.
Atrakcije Vranskog jezera i kulturna baština
Jedinstveni položaj jezera oduvijek je privlačio ljude. Vransko jezero bilo je cijenjeno i važno u kulturama Liburna, Rimljana, Hrvata, Turaka i Mlečana, na što nas upućuju arheološki nazivi.
Gradina pored brda Osridak
Ovaj dio vranske kulturne baštine potječe iz 15. stoljeća koja je služila za obranu od Turaka. To je prirodni plato s kojeg se može nadgledati šire područje. Cijeli plato bio je dobro planski uređen za potrebe straže i vojske koja je tamo boravila i mnogo govori o značenju ovog mjesta, osobito za kontrolu prolaza robe i ljudi.
Na istom su mjestu pronađeni tragovi izgrađene utvrde za koju je otkriveno da je stradala u velikom požaru o čemu svjedoči nedavno otkriveni sloj gareži ispod platoa.
Maškovića han
Ova se građevina smatra najzapadnijim spomenikom civilne islamske kulture u Europi, a zauzima prvo mjesto po stupnju sačuvanosti i svojim arhitektonskim kvalitetama. Gradnja ove velebne građevine počela je sredinom 17. stoljeća, od strane poznatog Turčina Jusufa Maškovića. Jusuf je bio jedan od vrhovnih admirala turske flote i prilično visoko kotiran na sultanovom dvoru pa je ulaganje u ovu građevinu bilo iznimno vrijedno. U pitanju je rezidencija koju je Jusuf trebao koristiti jednom kad se vrati u svoj rodni kraj, nakon završetka služenja u Carigradu, ali Jusuf nije doživio posjet svom ljetnikovcu.
1645. godine Mašković opsjeda i osvaja Kretu, ali se po mišljenju sultana ponio previše plemenito prema stanovnicima Krete i ratnim zarobljenicima zbog čega je došao u nemilost kod sultana koji ga poziva na dvor gdje je naposljetku i smaknut. Njegova tragična kob ostavila je posljedice i na gradnji hana koji nije dovršen i obnovljen sve do 21. stoljeća, a niti tada nije dovršen u obliku u kojem je trebao biti.
Poluotok Babin škoj
Babin škoj je u gotovo istoj funkciji bio više tisućljeća. Zahvaljujući dobroj poziciji služi kao obrambeni štit i pruža smještaj većem broju lokalnog stanovništva, uključujući njihovoj stoci i zalihama hrane. Ovaj dio Jadrana naseljavali su ilirska plemena, Libruni. Na uzvisinama Babinog škoja mogu se vidjeti grobovi najuglednijih pripadnika ilirskih zajednica, grobne humke ili tumuluse pokrivene kamenim pločama i zatrpane kamenjem. Veće grobno mjesto značilo je i viši društveni položaj. Babin škoj vrijedno je arheološko nalazište u kojem su pronađeni razni predmeti poput oružja, odjeće, glinenih posuda s hranom i razni ukrasni predmeti koji su se stavljali u grobove pokojnika.
Ovaj poluotok je interesantan i zbog toga što postaje otočićem u periodu kada se digne razina vode u jezeru.
Mletačka pogranična stražarnica
Ovaj povijesni spomenik svjedoči o burnoj prošlosti između turske i mletačke Dalmacije. Pogranične stražarnice izgrađene u 16. stoljeću predstavljaju iznimno važne strateške objekte. Granica koju je izgradila Mletačka republika prolazi sredinom Vranskog jezera sve do 1699. godine. Osim za obranu, stražarnice su imale i funkciju carine za robnu razmjenu i poštu, regulaciju trgovine, pazeći da roba i stoka koju su donosili trgovci ne bude zaražena, tada čestim smrtonosnim bolestima poput kuge.
Stari grad Vrana
Od vjerskih objekata, najveći je Stari grad Vrana. Izgrađen je u 9. stoljeću od strane benediktinaca koji su samostan posvetili svom svecu Grguru. Povodom svoje krunidbe u Solinu 1076. godine, kralj Zvonimir građevinu s cijelim posjedom i svim bogatstvom poklanja papi, čime Vrana postaje dio Vatikana. Vitezovi templari uz pomoć pape jakim bedemima i kulama učvršćuju svoj položaj, no već u 13. stoljeću templarski red se raspušta. Slavna prošlost nekadašnjeg središta crkvene, političke i vojne moći danas je obrasla u draču, no drevne zidine tek čeka ponovno otkrivenje još skrivenih tajni njenih brojnih vladara.
Maslinici Modrava
Poznati bogati maslinici najveći su i najkompaktniji maslinici na ovoj strani Jadrana, koji se protežu na prevlaci između mora i Vranskog jezera. Kamene mreže suhozida, izgrađene prilikom čišćenja krša, daju posebnu prepoznatljivost i ljepotu cijelom krajobrazu.
Tradicionalne bunje
Ove su kamene kućice u prošlosti poslužile seljacima kao zaklon od nevremena koje je često nenadano nailazilo. Nastale su u 19. stoljeću, a njihova je funkcija prestala tek prije dvadesetak godina. I danas bi poslužile putniku namjerniku ili posjetitelju Parka koji se zaputio u istraživanje udaljenijih i manje pristupačnih dijelova Parka. Građene su od kamena bez veziva i bez drvene krovne konstrukcije te predstavljaju vrijednu kulturnu baštinu.
Vidikovac Kamenjak
Posebno popularna među posjetiteljima je i poučna staza koja počinje na platou istog imena a završava na vidikovcu Kamenjak. Ovo mjesto pruža idealan pogled na cijelo Vransko jezero, ali i na bliske gradove, morski arhipelag Kornata te na mnoge otoke u blizini. Prekrasan i nezaboravan pogled na jezero i bogatu jadransku obalu ostat će vam dugo u pamćenju.
Dolaskom u Park prirode Vransko jezero bit ćete tako daleko, a opet tako blizu civilizacije. Uživajući u bogatstvima koje Park nudi pronaći ćete mir i zadovoljstvo stapajući se s prirodom. Bitno je znati i da ćete naučiti mnogo toga o jezeru i njegovim stanovnicima te tako shvatiti ekološku važnost ovog Parka prirode i za vašu budućnost.