Park prirode Papuk smješten je na istoku Hrvatske, na dodiru tri hrvatske županije, na samom sjeveru kotline u kojoj se nalazi Požega. Zbog svog bogatog i nadasve očuvanog biljnog i životinjskog svijeta, geoloških osobitosti te vodenih tokova, 1999. godine je proglašen Parkom prirode Papuk, da bi osam godina kasnije proglašen i prvim geoparkom u Hrvatskoj.
Papuk kroz povijest
Prije deset milijuna godina današnja planina Papuk, smještena u istočnoj Hrvatskoj, bila je otok u Panonskom moru, a tu povijest potkrepljuju mnogi fosilni ostaci iz tog doba. Svi otoci Panonskog mora postali su planine, no Papuk se svakako može pohvaliti titulom najljepše planine. Tome doprinosi i velika slavonska nizina zbog koje se Papuk doima kao divovski masiv iako je u pitanju planina visine od 953 metara.
Zbog čega Papuk nije samo park prirode već i geopark pojasnit će vam činjenica da su stijene Papuka posebno geološko bogatstvo. Starost stijena ove planine datira unatrag 400 milijuna godina što ih svrstava među najstarije u Hrvatskoj. Stijene su nastale iz Tisijske tektonske ploče što ih čini geološki vrlo vrijednima, a najviše su zastupljene metamorfne, sedimentne i magmatske stijene. Geolozi su fascinirani time što se samo na Papuku mogu naći stijene iz svih geoloških razdoblja Zemljine prošlosti.
Ovdje moramo spomenuti Rupnicu, koja je nastala iz vulkana i svojim mozaičnim izgledom ostavlja bez daha. Jedan pogled na ogromno stepenište nastalo iz magme i pretvoreno u pravilne forme dovoljan je da bi se shvatila sila i moć vulkana koji se ovdje nalazio.
Bogatstvo flore i faune
Papuk i biljni svijet
Park Prirode Papuk može se pohvaliti ogromnim šumskim bogatstvom i zajednicom koju tvore čak 13 šumskih zajednica i preko 1200 biljnih vrsta, od otprilike 5 tisuća vrsta koliko ih je ukupno u Hrvatskoj, što samo po sebi govori o tom neprocjenjivom bogatstvu planine. No valja napomenuti da je među tim biljnim vrstama čak 102 ugrožene vrste koje botaničari održavaju vitalnim u tom ekološkom sustavu.
Geološka građa o kojoj smo ranije pisali i njena raznolikost utjecali su na to da je Papuk postao dom velikog broja različitih biljnih vrsta. Što se tiče šumskih zajednica najzastupljenija je bukva, a uz nju se nalaze još brojne vrste kao što su: hrast, cer, crni jasen, bukva i drugo.
Na područjima s alkalnim tlom, kao što je Petrov vrh na Krndiji i šume hrasta i crnog jasena svoj su dom pronašle mnoge rijetke i zaštićene vrste kojima ono odgovara. Modra sasa, nježna kockavica i uskolisni likovac su primjeri ovog biljnog bogatstva, rijetkog u svijetu.
Floristički lokaliteti od velike važnosti su i travnjaci koji se nalaze na samom vrhu planine Papuk te na Radovaničkim pašnjacima.
Lokalitet Svinjarevac poseban je po tome što je u pitanju kiselo stanište pa su tamo svoj dom pronašle neke potpuno drugačije vrste kao što su mahovine, plosnate crvotočine i mah tresetar, po čemu je ovaj lokalitet potpuno jedinstven u Hrvatskoj. Zato je Park prirode Papuk, sa svoje 102 ugrožene i 197 zaštićenih biljnih vrsta, jedan od najvažnijih florističkih lokaliteta u čitavoj državi.
Srednjoeuropska fauna u malom
Prije dvije stotine godina na ovom su području obitavali i veći sisavci, kao što su medvjedi i risovi, no danas ovdje žive manji sisavci kao što su srna, lisica, jelen, divlje svinje, kune, puhovi i vjeverice. S obzirom na bogatstvo šuma na Papuku nije neobično da su svoj dom ovdje pronašle i mnoge druge životinjske vrste kao što su ptice i kukci, a s obzirom na bogatstvo voda tu su svoj dom pronašli i mnogi gmazovi.
Jedna od ptica koja se nalazi na popisu ugroženih vrsta je golub dupljaš koji je spas od izumiranja pronašao u gnijezdima Papučkih šuma. Gotovo 20% ukupne populacije ovog goluba u Hrvatskoj gnijezdi se baš u ovom parku prirode.
Slično vrijedi i za patuljastog orla i bjelovratu muharicu koji osim na Papuku svoje stanište imaju na samo još par mjesta u Hrvatskoj. Moramo spomenuti i posebnu pticu vrlo posebnog načina hranjenja; riječ je o vodenkosu koji se prehranjuje tako što roni u potoku tražeći svoj obrok u obliku vodenkukaca.
Tu su dom pronašli i mnogi gmazovi kao što su gušterice, zmije bjelice i bjelouške. Daždevnjaci i slični vodozemci nastanjuju se uz gorska jezera i potoke. Tu je otkriven i najmanji gušter u Hrvatskoj – ivanjski rovaš. Moramo spomenuti i šišmiše kojih je jako puno u papučkim šumama, ali i u podzemnim planinskim špiljama, pa se tako u ponoru Uviraljka nalazi više od deset vrsta šišmiša, a to je najveći broj šišmiša koji dijele jedno životno područje otkriven u Hrvatskoj.
Najbrojnija životinjska vrsta u parku prirode Papuk su kukci kojima pripada gotovo 70% zastupljenosti među ostalim vrstama.
Papuk i geološka raznolikost
Posebna prirodna vrijednost Papuka leži i u njegovoj geološkoj raznolikosti. Ovo je svakako jedini mali prirodni park u Hrvatskoj u kojemu se nalaze tvorbe iz većine geoloških era, a posebno divljenje izazivaju stijene iz paleozoika koje su stare i do četiri stotine milijuna godina. U pitanju su stare metamorfne stijene.
Zbog geološke starosti planine, ovdje su pronađeni i mnogi vrijedni fosilni ostaci koji datiraju još u vrijeme kada se na ovom prostoru nalazilo Panonsko more. Zbog silnog utjecaja vode, u Parku prirode možemo pronaći i mnogo krških reljefnih oblika različite starosti, od kojih su najčešći špilje i ponori.
Sve ove značajke i činjenica da se na ovako malom prostoru nalazi čak 69 geoloških lokaliteta iznimne vrijednosti stavilo je park prirode Papuk na kartu zaštićenih geoloških parkova. Tako je park prirode Papuk postao prvi geopark u Hrvatskoj 2007. godine.
Vodeno bogatstvo Papuka
S obzirom na sve geološke osobine parka i klimu koja u njemu prevladava, ovaj se park prirode može pohvaliti i velikim vodenim bogatstvom. Velik broj potoka i izvora koji stvaraju šarmantne slapove koji padaju niz stijenje pravi su melem za oči posjetitelja. Ovdje se posebno ističe jedan od najljepših slapova u Slavoniji: slap Skakavac. On se nalazi u park-šumi Jankovac i pada s visine od 35 metara.
Čistoća ove hladne vode i njeno bogatstvo stvorili su dom za mnoge životinje kao što su ribe, gmazovi, vodozemci i slično. Ovdje pliva i autohtona potočna pastrva, zaštićeni riječni rak, kornjače i žabe.
Tu je naravno i bogata flora, koja uključuje i neke ugrožene vrste kao što su borak i žabnjak. Svakako je važna i žuta perunika koja se nastanjuje samo u Europi, a svugdje je zaštićena zbog sve manje populacije.
Kulturno-povijesna baština područja Papuka
Na području parka i okolice nalazi se velik broj povijesnih tragova koji govore o tome da je ovo područje bilo vrlo živo tijekom povijesti, a svoje je najburnije razdoblje imalo za vrijeme prodora Turaka u Hrvatsku. Zbog toga se tijekom posjeta ovom kraju može naići na mnogo srednjovjekovnih utvrda iz 13. stoljeća od kojih svaki ima neku zanimljivu priču i razlog zašto je izgrađen baš tamo. Sveukupno se u parku prirode nalazi čak sedam ovakvih utvrda.
Stari grad Ružica
Nedaleko od mjesta Orahovica nalazi se Ružica grad, također nazvan i Velika utvrda Orahovica i to je najveći očuvani srednjovjekovni grad u širem kraju. Nalazi se na sjeveroistoku planine jer je to bilo iznimno važno strateško mjesto koje je kontroliralo dravski tok.
Uz većinu srednjovjekovnih gradova i utvrda uvijek su se vezale neke legende pa je tako i kod Ružica Grada. Legenda kaže da su se na tom mjestu okupljale vile koje su tamo imala svoja sijela i plesove, a da je jednog dana neki bogataš poželio baš ovo mjesto da na njemu sagradi svoj dvorac. To je jako razljutilo vile koje nisu htjele da se uništi njihovo posebno mjesto pa su ga pokušale spriječiti u tome. Nažalost, on je na prevaru mrežom uhvatio jednu od njih, Ružicu, i zazidao je u zidine utvrde ali ga je stiglo veliko prokletstvo i njega je samog ubio kamen sa dvora kojeg je toliko žarko želio izgraditi. Zbog toga su stanovnici ovo mjesto nazvali Ružica grad, jer će dio utvrde zauvijek biti vila Ružica.
Osim ove utvrde postoji i velik broj arheoloških lokaliteta s nalazima koji datiraju daleko u mlađe kameno doba. Naseljavanje ovog prostora u to doba ne treba čuditi s obzirom na prirodna bogatstva kraja i tri neprocjenjive sirovine: kamen, drvo i voda.
Česti su i ostaci iz željeznog doba, posebice kneževski grobovi ili tumuli koji su važan nalaz halštatske kulture. Riječ je najčešće o ukrašenim keramičkim urnama u koje se stavljao pepeo bogatih plemića.
Stari grad Kaptol
Lijepo sačuvan spomenik gotici i renesansi je i utvrda Kaptol koja uključuje i obrambene zidine, crkvu i mjesto za stanovanje. Izgrađena je u obliku šesterokuta, a u nju se ulazilo preko mosta jer je u to vrijeme oko utvrde prolazio potok. Zbog svoje iznimne vrijednosti i činjenice da je ova utvrda izgrađena čak i prije dolaska Osmanlija, ona je zaštićena i polako se obnavlja. U njoj je trenutno potpuno obnovljen vrijedan crkveni zvonik.
Rupnica- prvi geološki spomenik prirode
Važan dio parka prirode Papuk je geološki lokalitet Rupnica koji je par godina nakon 2. svjetskog rata proglašen spomenikom prirode jer je u njemu potpuno otkrivena burna prošlost Papuka. Stijene ovog dijela parka su jedinstvene, niknule u obliku četverokuta i šesterokuta kao pravi spomenik burne magmatske prošlosti.
Papuk i aktivnosti u prirodi
Zaljubljenici u prirodu Papuka koji više od ičega cijene razne aktivnosti u prirodi ovdje će pronaći nešto za sebe.
Na Papuku se nalazi čak šest biciklističkih staza koje vode duž prekrasnih vidikovaca i dolina, a među najlakšima je biciklistička Staza Graševina koja se u jednom dijelu poklapa s Kutjevačkom vinskom cestom. Mnogo je i makadamskih zahtjevnijih staza koje vode kroz ovaj prostor.
Još jedna od omiljenih aktivnosti je i planinarenje kroz četiri planinarske staze koje potpuno mijenjaju opće poimanje Slavonije kao ravničarskog kraja. Najinteresantniji je posjet slapu Skakavcu koji se obrušava s čak 28 metara i izniman je prizor svakom planinaru.
Ovdje su svoj kutak slobode pronašli i alpinisti i to na penjalištima Sokolina i Duzluk. Penjanje doista pruža prekrasan pogled na Park prirode Papuk i njegovo bogatstvo.
Ako želite uživati u vožnji čamcem to možete u Jankovcu gdje ćete imati priliku voziti se Jankovačkim jezerom.
Kao i većina parkova prirode i u Papuku su uređene poučne staze koje će vas pobliže upoznati s nastankom i povijesti parka. Najpopularnija je naravno poučna staza Ružica koja vodi do očuvanog srednjovjekovnog grada. Tu su još Grofova staza, staza Lapjak koja je prva brdska poučna staza u Slavoniji, Turjak koja ukazuje na iznimno botaničko bogatstvo parka i druge.