Jedno od 7 svjetskih čuda prirode, Veliki koraljni greben nalazi se uz obalu australskog Queenslanda i dom je širokog spektra morskog života.
Veliki koraljni greben je jedno od najpoznatijih, najljepših i najrazličitijih mjesta na svijetu. Prostirući se od Cape Yorka u sjevernom dijelu Queenslanda do Bundaberga na središnjoj obali, ovaj golemi živi organizam (najveći na svijetu) oduzima dah.
Saznajte više o ovoj australskoj ikoni uz ovih 10 nevjerojatnih činjenica o Velikom koraljnom grebenu.
To je najveći sustav grebena na svijetu
Za mnoge je Veliki koraljni greben najveći dar prirode Australiji, mozaik morskog života u kojem oceanografi i biolozi nalaze mnogo razloga za istraživanje.
Prostirući se 2300 kilometara duž dvije trećine obale Queenslanda, Veliki koraljni greben je ogroman. To je jedina živa struktura na svijetu koja se može vidjeti iz svemira. Područje je veće od Ujedinjenog Kraljevstva, Švicarske i Nizozemske zajedno.
Što je koraljni greben?
Da se dotaknemo osnova, koraljni greben je potopljena oceanska struktura sastavljena od mnogo različitih polipa. Polipi su mali morski beskralježnjaci koji se ne mogu kretati. Ova sesilna ili nepokretna stvorenja grupiraju se s drugim koraljima kako bi formirala kolonije i povezuju se u greben izlučujući kalcijev karbonat. Ova tvrda tvar se također nalazi u mnogim stijenama i mineralima.
Koralji i alge imaju obostrano koristan ili simbiotski odnos. Alge, koje žive zaštićene u koraljnim polipima, čine veliki dio hrane koju konzumira greben. Svaka sjedilačka životinja koja je dio grebena posjeduje tvrdi egzoskelet koji pridonosi njezinoj snazi i izgledu poput stijene, ali alge ispod površine su te koje svakom polipu daju boju.
Koraljni grebeni uvelike se razlikuju po veličini i vrsti, ali svi su vrlo osjetljivi na promjene u vodi. Svojstva vode kao što su temperatura i kemijski sastav diktiraju zdravlje grebena. Izbjeljivanje i propadanje koraljnog grebena događa se kada šarene alge koje nastanjuju polipe napuste svoje domove koralja, najčešće zbog povećanja temperature i/ili kiselosti vode.
To je jedino mjesto na svijetu gdje se susreću dva mjesta svjetske baštine UNESCO-a
Službeno UNESCO-va svjetska baština od 1981., samo jedno priznanje nije bilo dovoljno za ovaj nevjerojatno lijepi dio svijeta; pa je dobio dva. Veliki koraljni greben grli obalu neusporedivih Vlažnih Tropa, najstarije prašume na svijetu. Oba su dom nekim od najrjeđih stvorenja i pretpovijesnog biljnog svijeta na zemlji, što im daje gotovo magični status. Prilično spektakularna stvar.
Ovdje ćete pronaći trećinu svjetskih koralja
Više od 400 vrsta koralja može se pronaći u Morskom parku Velikog koraljnog grebena, što ga čini ne samo impresivnim podvigom Majke Prirode, već i važnim i visoko zaštićenim staništem tisuća morskih vrsta kojih nema nigdje drugdje na zemlji.
Dom je gotovo 5.000 morskih vrsta i vrsta sisavaca
Kao najveći koraljni greben na svijetu, Veliki koraljni greben dom je nekih od najunikatnijih stvorenja na svijetu. Sastoji se od više od 2900 koraljnih grebena, 600 kontinentalnih otoka, 300 koraljnih grebena i gotovo 5.000 životinjskih vrsta. Evo kratkog pregleda autohtonih stvorenja—uključujući ribe, koralje, mekušce, bodljikaše, meduze, morske zmije, morske kornjače, spužve, kitove, dupine, morske ptice i obalne ptice—koja nastanjuju jedan od najsloženijih ekosustava na svijetu.
Tvrdi koralji
Veliki koraljni greben je dom oko 360 vrsta tvrdih koralja. Također poznati kao kameni koralji, tvrdi koralji skupljaju se u plitkim tropskim vodama i pomažu u izgradnji koraljnih grebena, rastući u različitim nakupinama, uključujući humke, ploče i grane. Kako kolonije koralja umiru, nove rastu na vapnenačkim kosturima svojih prethodnika, stvarajući trodimenzionalnu arhitekturu grebena.
Spužve
Iako nisu tako vidljive kao druge životinje, oko 5.000 vrsta spužvi koje nastanjuju Veliki koraljni greben obavlja bitne ekološke funkcije koje utiru put novim generacijama i održavaju cjelokupno zdravlje grebena. Općenito, spužve su pri dnu hranidbenog lanca, osiguravajući hranjive tvari za složenije životinje. U međuvremenu, postoje neke vrste spužvi koje pomažu u recikliranju kalcijevog karbonata iz umirućih koralja. Oslobođeni kalcijev karbonat se pak ugrađuje u tijela mekušaca i dijatomeja.
Zvijezde i morski krastavci
Oko 600 vrsta bodljokožaca Velikog koraljnog grebena – red koji uključuje morske zvijezde, morske ježeve i morske krastavce – većinom su dobri građani, čine bitnu kariku u hranidbenom lancu i pomažu u održavanju cjelokupne ekologije grebena. Iznimka je morska zvijezda trnovita kruna, koja se hrani mekim tkivima koralja i može uzrokovati drastičan pad populacije koralja ako se ne kontrolira.ž
Mekušci
Mekušci su vrlo raznovrstan red životinja, uključujući vrste školjki, kamenica i sipa. Morski biolozi vjeruju da postoji najmanje 5.000, a moguće i čak 10.000 vrsta mekušaca koji nastanjuju Veliki koraljni greben, a najvidljivija je divovska školjka, koja može težiti i preko 200 kilograma. Ovaj je ekosustav također poznat hobotnicama, lignjama, puževima kaurima (čije su školjke nekada australska domorodačka plemena koristila kao novac), školjkašima i morskim puževima.
Ribe
Više od 1.500 vrsta riba koje nastanjuju Veliki koraljni greben sežu od sićušnih glavoča i većih koštunjača poput bakalara, do masivnih hrskavičavih riba kao što su mante, tigrasti morski psi i kitopsine. Tu su i slingurke, ribe leptiri, kostorošci, kravice, ribe napuhače, ribe anđeli, koraljne pastrve, morski konjici, smuđevi, morski list, škarpine, grgečke i brojne druge.
Morske kornjače
Sedam vrsta morskih kornjača često obilazi Veliki koraljni greben: golema želva, glavata želva, karetna želva, pljosnata kornjača, pacifička želva i kožasta kornjača. Goleme želve, glavate želve i karetne želve gnijezde se na koraljnim obalama, dok pljosnate kornjače preferiraju kontinentalne otoke, a kožaste kornjače žive na kopnu Australije, samo povremeno tražeći hranu sve do Velikog koraljnog grebena. Sve ove kornjače – poput mnogih životinja na grebenu – trenutno su klasificirane kao ranjive ili ugrožene vrste.
Morske zmije
Prije otprilike 30 milijuna godina, populacija kopnenih australskih zmija krenula je prema moru. Danas je oko 15 morskih zmija endemičnih za Veliki koraljni greben, uključujući veliku maslinastu morsku zmiju i trakastu morsku zmiju. Kao i svi gmazovi, morske zmije opremljene su plućima, ali mogu apsorbirati malu količinu kisika iz vode i imaju specijalizirane žlijezde koje izlučuju višak soli. Sve vrste morskih zmija su otrovne, ali su puno manja prijetnja ljudima od kopnenih vrsta kao što su kobre i tajpani.
Ptice
Gdje god ima riba i mekušaca, bit će i pelagičkih ptica koje se gnijezde na obližnjim otocima ili australskoj obali i odlaze na Veliki koraljni greben na česte obroke. Samo na otoku Heron možete pronaći raznolike ptice kao što su golubice, svračci, galebovi, čaplje, morski orlovi i druge ptice.
Dupini i kitovi
Veliki koraljni greben ima relativno tople vode, što ga čini omiljenim odredištem za oko 30 vrsta dupina i kitova. Neki od ovih morskih sisavaca plove vodama gotovo cijele godine, drugi doplivaju do regije kako bi okotili i podigli mlade, dok drugi jednostavno prolaze tijekom svojih godišnjih migracija. Najspektakularniji kit Velikog koraljnog grebena je grbavi kit.
Dugonzi
Ovi veliki sisavci komičnog izgleda isključivo su biljojedi, hraneći se brojnim vodenim biljkama koje nastanjaju Veliki koraljni greben. Ponekad se smatraju izvorom mita o sirenama. Dugonzi se često smatraju blisko povezanim s dupinima i kitovima, no to nije točno. Dok s modernim slonovima dijele “posljednjeg zajedničkog pretka”, dugonzi su rođaci morskih krava.
Njihovi prirodni grabežljivci su morski psi, a također i slanovodni krokodili koji se samo povremeno odvaže na to područje—ali često s krvavim posljedicama. Danas se vjeruje da se u blizini Australije nalazi više od 50.000 dugonga, što je ohrabrujući porast broja za ovu još uvijek ugroženu sirenu.
Meduze
Starije od dinosaura, meduze su neka od najstarijih stvorenja na Zemlji. Naravno, meduze uopće nisu ribe, već želatinozna forma beskralješnjaka zooplanktona, čija se tijela sastoje od čak 98% vode. Morske kornjače sklone su hraniti se s nekoliko autohtonih vrsta meduza Velikog koraljnog grebena, dok ih neke manje ribe koriste kao zaštitu, plivaju u tandemu s njima i skrivaju se u spletu njihovih pipaka kako bi otjerale grabežljivce.
Postoji više od 100 zabilježenih vrsta meduza u blizini Velikog koraljnog grebena.
Koralji su živi
Pa što je koralj, pitate se? Koralje tvore sićušna stvorenja koja se nazivaju polipi i imaju tijelo poput vrećice s pipcima. Koralji svoju strukturu sličnu stijeni dobivaju od polipa jer koriste ione kalcija i karbonata iz morske vode za stvaranje tvrdog vanjskog kostura koji štiti njihova meka tijela. Ovi polipi preživljavaju zahvaljujući svom odnosu s algama koje žive uz njih. Alge apsorbiraju Sunčevu svjetlost i potom hrane koralje. Alge također daju koraljima njihove svijetle boje. Koralji su, zapravo, noćna bića i polipi izlaze iz svojih vanjskih ovojnica pod okriljem mraka kako bi uhvatili mala stvorenja koja prolaze pored njih.
Koralji se mrijeste samo jednom godišnje
Svake godine Veliki koraljni greben organizira najveći i najimpresivniji događaj mriještenja koralja na svijetu. Iako se obično događa oko punog Mjeseca u studenom, 2022. godine se dogodio od 12. do 14. listopada. Cijela kolonija se sinkronizira, ispuštajući jajašca i spermu u ocean točno u isto vrijeme, pa se pramenovi poput oblaka dižu na površinu radi oplodnje. Ova sinkronizirana reprodukcija događa se u razdoblju od samo nekoliko dana i ključna je za pomoć grebenu u rastu i oporavku.
Veliki koraljni greben je udaljeniji nego što mislite
Iako koraljni grebeni uspijevaju u toplim, plitkim vodama, oni nisu uvijek blizu obale. Barijerni greben je definiran kao koraljni greben koji se proteže paralelno s obalom, ali je odvojen velikom lagunom.
Prijetnje grebenu su brojne
Nažalost, Veliki koraljni greben se bori za preživljavanje s klimatskim promjenama koje su glavna prijetnja. Rastuće temperature mora i onečišćenje čine koralj podložnijim izbjeljivanju i, tragično, konačnoj smrti. Turizam također može igrati ulogu, s plivačima i roniocima koji dodiruju i oštećuju dijelove grebena, ostavljajući za sobom smeće i zagađujući vodu kremama za sunčanje i drugim zagađivačima.
Izbijeljeni greben nije uvijek mrtav greben
Do izbjeljivanja koralja dolazi kada promjene uvjeta uzrokuju da polipi izbace alge o kojima ovisi njihov opstanak. Alge su te koje koraljima daju boju pa, naravno, odsustvo algi znači izbijeljeni, bezbojni greben. Neće svi koralji odmah umrijeti nakon ovog događaja, ali ostaju bez primarne zalihe hrane i stoga su izloženiji riziku od gladi i bolesti. Koralji se mogu oporaviti nakon izbjeljivanja pod uvjetom da se uvjeti vrate u normalu i da se ne opterećuju prerano nakon toga.
Greben je star milijunima godina!
Živi koralji koji sada tvore greben nalaze se na starim, mrtvim strukturama. Ovi koralji iz prošlosti mogli bi biti stari i do 20 milijuna godina!
Tamo još uvijek žive pretpovijesna bića
Kao što je već spomenuto, neke od koraljnih struktura mogle bi potjecati milijunima godina unatrag, ali isto tako mogu i neka stvorenja koja tamo žive. Indijska lađica (Nautilus), rod morskih mekušaca sličan izvanzemaljcu daleki je rođak lignji, ali ono što ovo stvorenje čini jedinstvenim je to što se čini da je ostalo relativno nepromijenjeno u posljednjih 500 milijuna godina!
Nautilus
Nautilusi su živa poveznica s davnom prošlošću. Oni postoje oko 480 milijuna godina, krstareći dubokim oceanskim grebenima čak i prije vremena dinosaura. Nautilusi su beskralješnjaci, glavonošci i mekušci srodni hobotnicama, sipama i lignjama. Od svih glavonožaca, nautilusi su jedina životinja koja ima vidljiv oklop. Školjka nije samo lijepa, već pruža i zaštitu. Nautilus se može povući u školjku i zatvoriti je mesnatim poklopcem koji se zove kapuljača.
Nautilus može samo osjetiti tamu i svjetlost svojim jednostavnim i sitnim očima. Ali nautilus može percipirati dubinu vode i smjer struje, kao i brzinu struje, što mu pomaže da drži svoje tijelo uspravno. Visoko razvijeno osjetilo mirisa pomaže nautilusu u potrazi za hranom i pronalaženju partnera.
Dok je većina glavonožaca relativno kratkog vijeka, nautilus može živjeti više od 20 godina, dostižući zrelost za 12 do 15 godina. Ženka polaže relativno malo jaja – između 10 i 18 godišnje. Njenim jajima treba oko 12 mjeseci da se izlegu.
Nautilus pliva koristeći mlazni pogon, izbacujući vodu iz svoje šupljine plašta kroz sifon koji se nalazi blizu glave. Podešavanjem smjera sifona nautilus može plivati naprijed, nazad ili bočno.
Strašna istina
Znanstvenici predviđaju da ćemo izgubiti 90 posto koraljnih grebena globalno do 2050. godine zbog globalnog zatopljenja – čak i ako postignemo ciljeve Pariškog sporazuma.
U posljednjih 30 godina izgubili smo 50 posto koralja na globalnoj razini.
Pedeset posto Velikog koraljnog grebena umrlo je samo u posljednje dvije godine, zbog izbjeljivanja koralja – u trendu koji odražavaju koraljni grebeni diljem svijeta.
Prema UNESCO-u, do 2050. zagrijavanje će premašiti sposobnost koraljnih grebena da prežive na većini mjesta svjetske baštine diljem svijeta.
Dvostruke prijetnje koraljnim grebenima su izbjeljivanje koralja i zakiseljavanje oceana – obje su u konačnici povezane s antropogenim (ljudski izazvanim) visokim razinama ugljikovog dioksida u Zemljinoj atmosferi.
Smrt grebena utjecat će na 0,5 milijardi ljudi diljem svijeta koji za hranu ovise o ribolovu na grebenu.
Prema profesoru Charlieju Veronu, gubitak svjetskih koraljnih grebena uzrokovao bi masovno izumiranje jedne četvrtine svih morskih vrsta.
Nada za budućnost
Međutim, grebeni su otporni i čak i uz prognozirani gubitak, moguće je da “ustanu iz mrtvih” mriještenjem, ako im pružimo prave uvjete u kojima mogu rasti.
Ulažu se napori da se smanji otjecanje sedimenta, a napredne laboratorijske tehnike omogućuju uzgoj otpornih koralja dalje od grebena i sadnju u divljini kada budu spremni. Također, iako turizam može igrati ulogu u problemima grebena, on je također dio rješenja. S više od 2 milijuna posjetitelja godišnje, Veliki koraljni greben jedna je od najpopularnijih atrakcija u Australiji i generira 5-6 milijardi dolara godišnje. Novac od grebenskog turizma uvelike pridonosi zaštiti grebena i što više ljudi voli greben, to će biti odlučniji pomoći mu da preživi.
Jedini način da sačuvamo grebene za budućnost je djelovati na klimu smanjenjem globalnih emisija ugljikovog dioksida i njezinom stabilizacijom.
