Među najdojmljivijim pticama za promatranje, sivi sokol je poznat po svojim velikim brzinama, impresivnim akrobacijama u zraku i nepogrešivoj gracioznosti. Ova veličanstvena ptica koja nastanjuje i prostranstva Hrvatske, može postići nevjerojatne brzine veće od 300 kilometara na sat kada zaroni prema svom plijenu, što sivog sokola čini najbržom životinjom na svijetu.
Ljudi surađuju sa sokolima još od drevnih vremena, a i u moderno doba nam je dao vrijednu informaciju koja nam je omogućila da letimo zrakom baš poput njega. Na području SAD-a i Kanade skoro je izumro, zahvaljujući ljudskom djelovanju. U nastavku otkrijte ove, i druge zanimljive činjenice o ovom veličanstvenom letaču.
1. Sivi sokol je brz. Nevjerojatno brz
Zabilježeno je da sivi sokol dostiže brzinu od 320 kilometara na sat dok roni za plijenom, što ga čini najbržom zabilježenom životinjom ikada. Da bi mogao postići ove nevjerojatne brzine, sivi sokol može zahvaliti svojoj izuzetnoj anatomiji – aerodinamičnom torzu i posebno zašiljenim krilima, kao i prilagođenim kardiovaskularnim i dišnim sustavima koji mu omogućuju da zamahne krilima do četiri puta u sekundi bez umora.
2. Ljudi su koristili sokole za lov tisućama godina
Sivi sokol je u mnogim kulturama diljem svijeta i kroz čitavu ljudsku povijest bio cijenjena i poštovana životinja, što i ne čudi s obzirom na dojam koji ostavlja na ljude i dan danas – moglo bi se reći i da izaziva strahopoštovanje.
Možda ste vidjeli umjetničke prikaze sokolarstva, umijeća treniranja i korištenja sokola za lov na male životinje i ptice iz srednjeg vijeka ili renesanse, a sigurno ste čuli da je suradnja Mongola i sokola jako bitan aspekt mongolske kulture. To nam daje naslutiti koliko je stara ta suradnja čovjeka i sokola.
Drevna umjetnička djela koja ilustriraju sokolarstvo datiraju najmanje 3500 godina unatrag iz drevne Mezopotamije i Mongolije. Dok je povijesno sokolarstvo bilo elitna aktivnost kojom su dominirali muškarci, imamo zapise i o nekoliko značajnih žena koje su uživale u ovom hobiju, uključujući kraljicu Elizabetu I., Katarinu Veliku iz Rusije i Mariju, kraljicu Škotske.
Sokolarstvo se i danas prakticira u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj gdje se početkom 2022. godine pokrenuo postupak za UNESCO-ovo priznanje sokolarstva kao nematerijalne kulturne baštine.
3. Sivi sokol bolje vidi tebe nego ti njega
Znanstvenici procjenjuju da je sokolov vid osam puta bolji od ljudskog. To mu omogućuje da uoči mali plijen s udaljenosti veće od 3 kilometra, a zatim se precizno obruši kako bi ga uhvatio. Ne kaže se uzalud za nekoga tko dobro vidi ili primjećuje detalje da ima “oko sokolovo”.
Evolucija je sporo djelovala na sokolovo oko kako bi ga učinila tako korisnim. Sokoli imaju dodatni očni kapak koji se pomiče s jedne na drugu stranu i djelomično je proziran, što im omogućuje da vide kroz njega i istovremeno uživaju u njegovoj zaštiti. Također imaju greben preko očiju koji ih štiti od sunca i posebne kosti u lubanji koje drže oči na mjestu pri naglim pokretima.
4. Kako sivi sokol ubija? Tajna je u njegovom kljunu
Kao i kod svih sokola, sivi sokol na vrhu kljuna ima tomijalni zub, trokutasti usjek na gornjoj mandibuli. Ovaj “zub” omogućuje sokolu da svom plijenu brzo prereže kralježnicu u dnu lubanje, čime ga brzo ubije. Nosnice na kljunu sokola sadrže male, koštane izbočine koje prekidaju protok zraka tijekom brzih zračnih zarona, omogućujući ptici da nastavi lako disati, što nas dovodi do sljedeće zanimljive uloge koju je sokol odigrao u ljudskoj povijesti.
5. Sivi sokol inspirirao je dizajn mlaznog motora
Znanstvenici koji su projektirali prve mlazne motore koristili su nosnicu sivog sokola kao model. “Mlazni zrakoplovi suočavaju se s problemom vjetra baš kao i sivi sokol. Kada se kreću nadzvučnom brzinom, njihovi se motori mogu “ugušiti”. To znači da zrak koji se kreće ispred motora udara u zid otpora i struji okolo umjesto kroz motor, što rezultira zaustavljanjem. Iz proučavanja nosnice sokola, inženjeri su oblikovali metalni konus u otvoru mlaznog motora. Otkrili su da je zrak ulazio i hranio motor koliko je potrebno za let. Konusi zrakoplova nalaze se u središtu velikih mlaznih motora. Ovo uspješno rješenje za ozbiljan problem leta inspirirao je sivi sokol. Kao da nas nije dovoljno fascinirao i dok nismo znali za ovo.
6. Sivi sokol je impozantan udvarač koji je odan svojoj družici
Udvaranje sokola je spektakularno gledati. Uključuje prikaz dinamičnih zračnih akrobacija, preciznih spirala i strmih zarona tijekom kojih mužjak dodaje darove plijena ženki u zraku. Kako bi to bilo moguće, ženka zapravo leti naglavačke kako bi primila hranu iz pandži mužjaka. Ovi prizori pokazuju da osim što je brz letač, sokol je ujedno i izuzetno spretan i kreativan u svojim akrobacijama.
Sokoli se tijekom svojih reproduktivnih godina posvećuju jednom partneru. No, to ne znači da se ponašaju kao bračni par, zajedno kuhaju večeru i gledaju serije na Netflixu. Sokoli se okupljaju samo radi parenja, a inače provode život kao solitarni lovci usamljeni.
7. Sivi sokol jede gotovo sve
Vjeruje se da sivi sokol lovi nekoliko tisuća različitih vrsta za hranu. Ako nešto mogu uočiti i uhvatiti, vjerojatno će to i pojesti. S obzirom da žive na šest kontinenata, odnosno svugdje osim na Anartktiku, logično je da uspiju ostvariti raznovrstan meni. U svom svežderstvu malo nas podsjeća na rakuna, ali samo malo jer – sokol bi vjerojatno pojeo rakuna za doručak, i onda tražio još.
No, većina njihove prehrane bazira se na ptice, koje love u zraku: čvorci, golubovi, kosovi, šojke, obalne ptice i vodene ptice – imenujte pticu i velika je vjerojatnost da je i ta vrsta na meniju sokola. Također povremeno love i sisavce, gmazove i insekte, a postoje izvješća i o nekim sokolima koji su se specijalizirali za jedenje šišmiša.
Na moru, sivi sokol koristi brodove s visokim jarbolima za lov na morske ptice. Sokol će ponekad raskomadati svoj plijen i pojesti ga u letu, ili će s plijenom sletjeti na sigurno mjesto, počupati perje i pojesti. Parovi ponekad love zajedno kako bi pojurili i uhvatili svoj plijen.
8. Sivi sokol je i nevjerojatno izdržljiv
Naziv sivog sokola na latinskom, Falco peregrinus, krije još jednu karakteristiku koja dokazuje njegovu nadmoć u životinjskom svijetu. Riječ Peregrinus možemo prevesti kao “lutalica” ili “hodočasnik”; smatra se da sivi sokol može preletjeti preko 30,000 kilometara godišnje, prelazeći kontinente i oceane u potrazi za družicom ili hranom.
Sokoli koji žive bliže ekvatoru obično ne migriraju. Budući da temperature duž ekvatora nisu tako ekstremne kao u sjevernim i južnim dijelovima svijeta, sokol vjerojatno može naći plijen tijekom cijele godine. Uz više dostupnog plijena, ovaj ubojica s visina nema razloga da napušta svoj dom. Čak i kada odgajaju mlade, tropske regije svijeta im obično daju dovoljno hrane za podizanje zdrave obitelji.
9. Sivi sokol je skoro izumro u Sjevernoj Americi
Sredinom 1900-ih, pesticid DDT imao je razoran učinak na mnoge vrste ptica i druge divlje životinje diljem Sjeverne Amerike. Sivi sokol nije bio iznimka. Do 1960-ih, sivi sokol je nestao iz istočnih Sjedinjenih Država i velikih dijelova zapadnih država zbog učinaka ovog pesticida.
U to vrijeme, DDT se prskao po poljoprivrednim poljima, močvarama i drugim krajolicima kao sredstvo za kontrolu insekata. Kada su male ptice jele insekte kontaminirane ovim pesticidom, dio ove kemikalije ostao je u njihovim tijelima. Što su više kontaminiranih insekata pojeli, to su i sami postali kontaminiraniji.
Kada su sivi sokolovi, zauzvrat, pojeli te male ptice, DDT se nakupljao i u sustavima sokola, ali u još većoj mjeri. To je utjecalo na sposobnost ženki sokola da polažu zdrava jaja. Njihovim jajima je nedostajalo kalcija, što je značilo da su ljuske jaja bile tanke i slabe te bi se slomile prije nego što su se izlegli sokolići, obično kad bi roditelji sjeli na njih kako bi ih zagrijali tijekom inkubacije. Kada ljuska jajeta pukne ili se razbije, mlada ptica koja se razvija unutra ne može preživjeti.
Bez rađanja mladih sokola populacija je bila u problemu. Godine 1972. Agencija za zaštitu okoliša SAD-a zabranila je upotrebu DDT-a, što je omogućilo obnavljanje vrste.
No to nije bilo dovoljno.
Fond za zaštitu sivog sokola, koji je osnovan 1970. godine, uveo je mnoge tehnike za uspješan uzgoj ptica u zatočeništvu i njihovo puštanje u divljinu. Izgrađene su posebne komore za smještaj parova koji se razmnožavaju. Ovdje su odrasle jedinke imale dobru brigu i zdravu hranu i vitamine, što im je pomoglo da proizvedu zdrave mlade. Iako mnogi nisu mislili da se to može učiniti, ovaj Fond i druge organizacije radile su zajedno na uzgoju tisuća sivih sokolova u zatočeništvu.
10. U Hrvatskoj je ugrožen
Sivi sokol je u Hrvatskoj osjetljiva vrsta (VU) prema crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske, a ukupno se gnijezdi od 80-120 parova.
Glavna staništa koja sivi sokol ima u Hrvatskoj su naši nacionalni parkovi, pa se tako mogu naći na Velebitu, te u nacionalnim parkovima NP Paklenica, NP Risnjak i NP Mljet. Važnost ovih područja za sokolove je ogromna jer im omogućuju dobre izvore hrane i sigurnost gniježđenja koju teško mogu igdje drugdje pronaći. Također im odgovara velika udaljenost od naseljenih područja jer ih ljudska prisutnost i djelatnost jako uznemirava, a nacionalni parkovi su idealno mjesto za uživanje u miru.
