Na području Šibensko-kninske županije smjestio se Nacionalni park Krka koji obuhvaća područje od prekrasnog toka rijeke Krke pa sve do gornjeg toka rijeke Čikole. Ovaj prostrani park čuva jedan ili više složenih i iznimno važnih ekosustava koji su prikaz bogatstva našega planeta i važni za opstanak bioraznolikosti. Nacionalni park Krka je spomenik najviše kategorije, obogaćen jednim od najljepših cvjetova u zemlji: iris ili perunika je jedinstveni cvijet, a krasi ga reputacija „hrvatskog nacionalnog cvijeta“.
Spomenuti park ima znanstvenu ulogu, kao i kulturnu, rekreativnu i obrazovnu te je zbog toga velika atrakcija za posjetitelje. Svi će se složiti da su ovo najpoznatiji hrvatski slapovi, a često se posjećuju i u svrhu fotografiranja te umjetničkog stvaralaštva. U nastavku ćete brzo shvatiti zašto je baš Krka idealno mjesto za sakupljanje inspiracije.
Ovo područje proglašeno je Nacionalnim parkom sredinom 20. stoljeća te je napokon prepoznata njegova važnost za očuvanje okoliša i kao turistička atrakcija. Hrvatska je vrlo oprezno pristupila ovom procesu jer se nerijetko određeni prirodni fenomeni unište vrlo brzo nakon što postanu go-to mjesta za turiste.
Kada ljudi spominju ovaj park, prva stvar koja padne na pamet definitivno su brojni slapovi i jezera te sama rijeka Krka koja prolazi parkom. Rijeka Krka sama po sebi ima čak sedam sedrenih slapova koji krase park neopisivom vizualnom ljepotom koja privlači ljude iz čitavog svijeta.
Zašto je Nacionalni park Krka poseban?
Prirodne ljepote
Geografski fenomeni i reljef parka
Nacionalni park Krka svoju posebnost nalazi u mnogim geografskim fenomenima i jedna od tih posebnosti definitivno je krški reljef na području parka. Ove tvrde stijene koje okružuju rijeku Krku u prošlosti su bile morsko dno. Upravo to more je ono iz kojeg su se današnji Dinaridi izdigli. Stijene su većinom karbonatne stijene, nastale taloženjem ljuštura školjkaša nakon njihove smrti.
Topljivost ovih karbonatnih stijena jedan je od uvjeta za nastanak današnjeg krškog reljefa. U dodiru s vodom ove stijene se otapaju pa su nastali oblici poput špilja i jama, danas veliki fenomeni koji su zanimljivi i za turiste i za znanstvenike koji u njima nalaze brojne podzemne organizme.
Nakon sedimentacije spomenutog vapnenca nastala je zaravan rijeke Krke. Kao i drugi dijelovi ovog nacionalnog parka, i zaravan je poseban geološki oblik. Na zaravni i pod njom nalazi se tvrdi vapnenac koji je jednako uravnjen, neovisno o promjenama u stijenama tijekom godina. Zbog svih glacijalnih, tektonskih i litoloških promjena u povijesti ovdje se zatekla ova zaravan kroz koju se usjekao kanjon rijeke Krke, jedne od najvažnijih elemenata parka.
Kanjon rijeke Krke ima gotovo okomite bočne strane koje su usjekle zaravan stvarajući jednu grubu, ali ujedno prekrasnu sliku. Ovaj kanjon najmlađi je reljefni oblik na području rijeke Krke jer je nastao tek nakon krša i zaravni. To nikako ne znači da je najmanje bitan!
U samom kanjonu nastaju još mlađi oblici, brojni slapovi rijeke Krke koje danas mnogi smatraju najljepšim dijelom parka. Najveći dio sedre koju danas vidimo mlađi je od 10 tisuća godina. Starije oblike od novih možemo lako prepoznati iz sljedećeg razloga: mlade sedrene tvorevine su pragovi, ispod površine vode, dok su neke od starijih barijere, zastori i čunjevi.
Izvorište rijeke Krke također je još jedan fenomen o kojemu moramo pričati. Vrelo rijeke Krke nalazi se u pećini ispod brda Krševca, u blizini Knina. Ovaj izvor je stalan, te se sastoji od tri manja izvora: Glavnog izvora, Malog izvora i Trećeg izvora. Glavni izvor jest u špilji, dok su druga dva na lijevoj obali rijeke Krke. Ono što čini ovaj izvor zanimljivim jest slap Krkič, Topoljski buk tj. Veliki slap, koji se ulijeva u samo vrelo Krke. Upravo zbog toga vrelo Krke vidljivo je samo ljeti, kada tok Krčića presuši i slap ostane bez vode. Zbog toga se čini kao da vrelo uopće ne postoji jer je sakriveno.
Rijeka Krka također ima 5 pritoka; rijeku Krčić, Kosovčicu, Orašnicu, Čikolu i Butišnicu te u potopljenom dijelu ušća također i rijeku Guduču. Mnogi ovo ne znaju jer je Krka svakako najpoznatija rijeka na ovom području, ali postoje i divna, skrivenija mjestašca jednako divnog izgleda.
Krčić je zapravo izvorište rijeke Krke, ali i njezin prvi pritok. Izvire iz samog podnožja Dinare, u blizini sela Kijeva, te je često vrlo neobuzdana rijeka zbog obilnih kiša, no može se također dogoditi i da presuši ljeti. Zbog toga je vrlo bitno pratiti obavijesti na službenoj stranici nacionalnog parka.
Butišnica, Orašnica i Kosovčica su pritoci u Kninskom i Kosovom polju koji su mnogo mirniji od prije spomenutih pritoka. Zbog toga su često prigodnija mjesta za voditi djecu, ali opet, mnogima su manje zanimljiva od dinamičnih slapova Krke.
Petrovim poljem teče rijeka Čikola, koja je posljednji i najveći pritok u slatkovodnom toku rijeke Krke. Ova rijeka djelomično je nizinska, a djelomično kanjonska, jer za vrijeme zime poplavljuje okolna polja, a po ljeti redovito presuši zbog visokih temperatura.
Posljednji pritok jest rijeka Guduča, koja izvire na zapadnoj strani Bribirske glavice. Ovaj pritok iznimno je važan zbog svoje močvarne vegetacije i bioraznolikosti. Nacionalni park Krka, kao i mnogi nacionalni parkovi na području Hrvatske, kombinacija je povoljne klime, idelnog geografskog smještaja i evolucijski prilagođenog hranidbenog lanca koji rezultiraju u divnoj flori i fauni, ali i mnogim geografskim reljefima nastalim dugotrajnim procesima.
Ono što je također vrlo zanimljivo kod Nacionalnog parka Krke i same rijeke Krke jest to da je okružena planinama s triju strana svijeta: s masivima Velebitom, Dinarom, Mosorom i Svilajom. Osim što ove planine uljepšavaju okolicu parka i vidljive su iz samog parka, ovo je odlično i zbog toga što je ovaj nacionalni park usputna destinacija za sve one koji žele ići na jednu od tih planina, ili čak posjetiti Nacionalni park Velebit.
Rijeku Krku moguće je podijeliti na tri dijela; planinsko područje na sjeveroistoku, Sjevernodalmatinsku zaravan koju smo već spomenuli, te na dolinska proširenja tj. polja. Upravo ta krška polja najveće su krške depresije; za njih je karakteristično potpuno ravno dno, u kojem se često nalazi nekakav vodeni tok. Na području rijeke Krke nalaze se tri polja; Kosovo, Kninsko i Petrovo polje. Ova polja već smo spomenuli zbog toga što njima prolaze brojni pritoci Krke.
Brojni slapovi
S čak sedam slapova rijeka Krka prirodni je i krški fenomen zbog toga što ima vrlo izrazite sedrene naslage, voda može stvoriti ovako široke, dinamične i zanimljive slapove. Sigurno ćete uživati u njihovom dometu, ali i načinu na koji će vas svježe kapljice dodirivati svaki put kad ste blizu.
Prvi od sedam slapova jest Bilušića buk. Nalazi se 16 km od izvora, na glavnom toku rijeke Krke. Slap je vrlo jak i bučan te je privlačan za posjetitelje jer je jedini slap na kojemu se voda ne iskorištava radi energije. On također obiluje brazdama i polušpiljama, te se nizvodno od samog slapa nalaze brojne barijere te „mrtva sedra“. Između sedrenih stepenica nalazi se i malo jezero.
Sljedeći slap jest Slap Brljan, na Brljanskom jezeru. Jezero je većinom nastalo radi akumulacije kako bi se voda mogla iskoristiti za hidroelektranu. Spomenuti slap najljepši je u proljeće, kada sve oko njega zazeleni i kada se burna vegetacija probudi.
Najviši slap nacionalnog parka jest Manojlovački slap, kojeg mnogi smatraju najljepšim slapom Krke. Na ovome slapu također se nalaze brojne špilje, polušpilje i brade, te se okolo samog slapa nalaze brojni pašnjaci i raslinje.
Najniži Krkin slap, slap Rošnjak, ponekad zvan i „Oltarom“ nalazi se nizvodno od Manojlovačkog slapa, u nedirnutoj prirodi. Ovaj slap jedini je slap na kojemu nikada nisu postojale mlinice jer je vrlo nedostupan ljudima.
Slap Miljacka danas je najpoznatiji zbog hidroelektrane „Miljacka“. Podno slapa se nalazi spomenuta hidroelektrana, koja je ujedno i najveća hidroelektrana na rijeci Krki.
Šesti slap, Roški slap, izuzetno je prekrasan zbog brojnih kaskada koje su dobile ime „Ogrlice“, zbog svoje osebujne vegetacije i brojnih mlinova i stupa. Na obje strane slapa nalaze se mlinovi od kojih su neki obnovljeni kako bi se vratili u izvornu funkciju.
Posljednji slap jest Skradinski buk, najduža sedrena barijera na rijeci Krki. S preko 17 stepenica, ovaj je slap jedan od najneobičnijih prizora rijeke Krke. Ono što je zanimljivo jest da je preko rijeke izgrađena pješačka staza duž koje ljudi mogu uživati u umirujućim zvukovima slapova i mirne prirode.
Krka kao mamac za speleologe
NP Krka oduvijek je bio atrakcija za speleologe, a ako ste i vi ljubitelj speleoloških objekata, ovo je pravo mjesto za vas. Sama rijeka Krka ima stotinjak špilja i jama, a u nacionalnom parku ih je preko šezdeset. Naravno da nećete stići obići baš svaku, niti su sve sigurne, ali uvijek postoje one u kojima možete sigurno uživati.
Najduža špilja je Miljacka 2, duža od tri kilometara kroz koju protiče rijeka, osim u vrijeme niskih voda kada se u njoj nalazi jezero. Ona je dom tisućama šišmiša, stoga ako niste ljubitelji ovih letećih sisavaca, svakako se držite podalje od ove špilje.
Poznate su i Sedrena špilja dugačka 124 metara, koja je jedina špilja u Hrvatskoj napravljena u potpunosti iz sedre. Također je poznata i Stara jametina koja je među najdubljim, duboka 85 metara. Već je i iz njenog imena jasno koliko je velika.
Flora i fauna Nacionalnog parka Krka
Biljni svijet bez premca
Izuzetno bogata flora ovog mediteranskog područja je veoma vidljiva već iz njenog šumskog bogatstva. Ovdje se naime nalaze vrlo različite šumske zajednice: crnike, jasena, graba, hrasta i drugih. Jedna od najvrjednijih je stara više stotina godina, a nalazi se na najpoznatijoj poučnoj stazi Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, a riječ je o šumi hrasta medunca i bijelog graba.
Na području parka Krka pronađeno je više od tisuću biljaka, te preko trideset različitih vrsta mahovine. Jedna od najpoznatijih endemskih vrsta je piramidalni zvončić, koji raste u pukotinama stijena, ali tu su i pustenasto devesilje, zvončić, livadski procjepak, i mnoge druge vrste bilja.
Strogo zaštićene zakonom su dvije biljke: ilirska perunika i močvarna perunika, koje su 2000. godine proglašene hrvatskim nacionalnim cvijetom. Izuzetno je bitno da endemske vrste ne berete te da ih samo fotografirate – na taj način štitite raznolikost biljnog svijeta na ovom području.
Životinjski svijet parka Krka
Među 27 vrsti riba koje se nalaze u rijeci Krki čak je deset endemskih vrsta, koje žive samo na ovom mjestu i nigdje drugdje. Poznati endemi su glavatica i zlousta, a najviše ima ilirskih klenova i potočnih pastrva. Najbrojniji vodozemci su zelena žaba i šareni daždevnjak, a špilja Miljacka 2 poznata je po još jednoj endemskoj vrsti, čovječjoj ribici. U parku živi i poskok, jedina otrovna životinja u parku.
S više od dvije stotine vrsta ptica, Nacionalni park Krka je jedan od najvažnijih ornitoloških područja u državi i šire. Ovdje se mogu sresti i neke jako rijetke vrste kao što su krški sokol i prugasti orao pa je ovo mjesto vrlo omiljeno ornitolozima.
Posjetiteljima je vrlo interesantan i ćubasti gnjurac, koji je poznat po tome da svoje mlade nosi na leđima. Što se tiče sisavaca, obavezno moramo spomenuti šišmiše i vidre. Naravno, teško je naići na životinje u najprometnijim dijelovima NP Krka, ali i to je moguće.
Kulturno-povijesna baština
Oziđana pećina i Otok Visovac
Ovo je mjesto vrlo bitno za stvaranje slike života uz rijeku Krku u prošlosti. Tu su pronađeni ostaci rimskog vojnog logora, utvrda iz srednjeg vijeka i vodenica koje su korištene za razne namjene. Mnogi ne znaju da i na ovom području postoje bitna pronalazišta koja povjesničarima daju uvide korisne za rekonstruiranje vremenskog pravca. Krka je prije svega poznata po prirodnim ljepotama, zar ne?
Otok Visovac bitan je zbog svoje sakralne vrijednosti, s obzirom na to da se na njemu nalazi franjevački samostan. Ovaj je otočić prava turistička atrakcija, s obzirom na njegovu veličinu, a toliko bogatstvo stvari na njemu.
Još od 15.stoljeća franjevci upravljaju i održavaju otočić, pretvarajući ga u pravu oazu mira. Kultivirali su mnoštvo biljaka, od kojih su mnoge i egzotične, ali su također posadili i visoke čemprese i stabla svuda oko samostana tako da izgleda vrlo tajanstveno i privlačno.
Na otoku žive i labudovi, paunovi pa i kornjače, što pokazuje kako su kvalitetan suživot franjevci postigli s prirodom.
Daleko su poznati i samostanski muzej i njegova knjižnica jer čuvaju mnoge vrijedne inkunabule te povijesne dokumente. Posebno je poznata i druga po redu najmanja knjiga na svijetu koja je veličine 3 x 5 mm, a koja sadrži molitvu Oče naš prevedenu na čak sedam jezika.
Rimski vojni logor Burnum
Ovaj biser antike nalazi se na desnoj obali rijeke a nastao je u 1. stoljeću. Iako vojni dio zgrade nije sačuvan (osim lukova), rimski amfiteatar je sačuvan, a u njemu se i danas održavaju neke manifestacije. Burnumske ide je naziv događanja koji svako ljeto posjetitelje vraća u povijest i prikazuje način života Rimljana.
U logoru je pronađeno i mnoštvo arheoloških nalaza, ali su ona premještena u muzej. Dakle, ako želite vidjeti autentične predmete iz tog razdoblja, puno je praktičnije posjetiti muzej, a ne konkretno nalazište.
Vodenice rijeke Krke
Na skoro svim slapovima nacionalnog parka se nalaze stupe i vodenice koje govore o važnosti vode za život u prošlosti ovog kraja. Osim što su važni spomenici ruralnog graditeljstva, one otkrivaju njihovu važnost i gospodarski značaj za razvoj kraja. Mnoge su bile rušene pa ponovno izgrađivane, a najviše obnovljene su vodenice na Skradinskom buku i Roškom slapu u kojima se može pogledati kako su izgledali stari zanati i kakav je bio život mlinara.
Aktivnosti za potpuni doživljaj NP Krka
Posjetitelji parka mogu uživati u mnogim aktivnostima tijekom svog posjeta parku, a najatraktivnije su biciklizam, vožnja brodom, šetnja poučnim stazama, ali i posjeta špiljama. Ovisno o tome koliko ste aktivna osoba, možete izabrati aktivniju ili pasivniju metodu razgledavanja. Naravno, ako park posjećujete s djecom, preporučuje se da izaberete razgledavanje koje je prilagođeno dobi djece.
Biciklisti mogu uživati u fantastičnoj vožnji biciklističkom stazom koja vodi od Skradinskog mosta do jednog od najljepših slapova – Skradinskog buka. Staza je duga 3,6 kilometara i poseban je doživljaj u svako doba godine.
Na nadmorskoj visini iznad 200 metara, iznad Roškog slapa nalazi se Oziđana pećina u kojoj se može vidjeti arheološka zbirka koja govori o čovjekovoj prisutnosti ovdje tisućama godina prije Krista.
Vožnje brodom su također vrlo atraktivne jer vas vode do starih utvrda Trošenj i Nečven, do manastira i većine slapova. Svakako prpeporučujemo da napravite popis mjesta koje biste voljeli posjetiti te isplanirate najpraktičniju rutu.
Posebno su popularne i poučne staze od kojih je najatraktivnija poučna staza Stinice – Roški Slap – Oziđana pećina koja je obogaćena edukativnim pločama koje govore o biljnom i životinjskom ekosustavu parka, geološkim i arheološkim nalazištima i mnogo toga drugog.
Posebno bitne napomene za posjetitelje
Za početak, moramo vas obavijestiti koliko je bitno prije posjećivanja parka provjeriti službenu stranicu npkrka.hr. Tamo se uvijek nalaze aktualne obavijesti u vezi stanja parka, potencijalnih radova i događanja zbog kojih bi neki dijelovi mogli biti nedostupni.
Osim toga, na toj stranici uvijek možete pratiti službene promocije i cijene te radionice koje su trenutno aktualne. Uvijek postoje i posebne pogodnosti za grupe studenata ili djece, članove HPD-a, individualne posjete djece, odraslih ili pak članova kluba prijatelja Krke.
Nude se i usluge vođenja, izleti brodom, najam broda ili mini-busa. Valja napomenuti da djeca do sedam godina ostvaruju besplatan ulaz. Zašto ne provesti jedan lijepi ljetni dan u NP Krka? Ove prizore iz bajke ni djeca ni odrasli neće nikada zaboraviti. Želimo vam lijep i siguran provod.