Hrvatska je prekrivena netaknutim šumama, travnjacima, planinama, pustinjama, jezerima i morima koja su prepuna raznolikog životinjskog svijeta. To svakome tko planinari ili pliva diljem zemlje daje priliku vidjeti neke doista nevjerojatne životinje i ribe kako slobodno lutaju u svojim prirodnim staništima. Kako i u ostatku svijeta, zaštićene životinje u Hrvatskoj također postoje i ima ih prilično mnogo.
Ako ste dovoljno sretni da uočite divlju životinju kako luta uokolo, važno je ne joj smetati. Kao što izreka kaže, “snimi samo fotografije, ne ostavi ništa osim otisaka stopala”. Mnoge divlje životinje u Hrvatskoj su ugrožene, stoga je imperativ učiniti sve da ih zaštitimo.
Prema hrvatskim zakonima sve su životinje zaštićene u Hrvatskoj, a za nanošenje ozljeda životinjama predviđene su visoke kazne. Životinje koje su navedene kao ugrožene imaju dodatni sloj zaštite od strane vlade i stoga se izriču mnogo veće novčane kazne.
Najopasnije prijetnje divljim životinjama su onečišćenje, promet, masovni turizam, lov i ribolov. Širenjem svijesti, svi možemo učiniti svoj dio zaštite bića oko nas. Bilo da živite u Hrvatskoj ili ste samo u turističkom prolazu, na svima nama je da zaštitimo staništa i divlje životinje koje u njima žive.
U ovom članku pokrivamo 20 ugroženih životinja koje biste mogli sresti u prirodi, kao i gdje ih možete vidjeti u Hrvatskoj, a govorit ćemo i o kaznama za petljanje s tim stvorenjima.
Koje su zaštićene životinje u Hrvatskoj?
Popis svih zaštićenih životinjskih vrsta u Hrvatskoj poprilično je dugačak, stoga smo odabrali neke od najugroženijih i zaštićenih životinja u Hrvatskoj koje ćemo s vama podijeliti. Većina ovih životinja ne može se loviti jer je riječ o strogo zaštićenim divljim životinjama, no za neke, poput morskog ježa, potrebna je dozvola za ribolov.
Službeni popis svih zaštićenih životinjskih vrsta u Hrvatskoj dostupan je ovdje.
Ako naletite na bilo koju od ovih životinja, gledajte, ali nemojte je dirati.
#01 Bjeloglavi sup
Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) je ptica grabljivica iz porodice jastrebova. Prepoznatljiva je po maloj glavi koja u letu ostaje spuštena, velikim krilima raspona do 2,8 metara i kratkom repu. Bjeloglavi sup nikada ne napada žive životinje i obično jede velike mrtve sisavce. Ovo je samo jedna od mnogih zaštićenih životinja u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj joj je najpoznatije stanište otok Cres, gdje se nalazi Centar za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove Beli. Neki od njih žive i na otocima Krku, Prviću, Plavniku i Rabu.
#02 Čovječja ribica
Čovječja ribica (Proteus anguinus) najpopularnija je endemska špiljska životinja u Hrvatskoj. Koža mu je poput ljudske, a dugo tijelo podsjeća na zmiju.
Čovječja ribica je vrlo rijedak vodozemac koji živi u krškom podzemlju Istre, Like te rijeka Krke, Cetine, Vrljike, Matice, Norina i Neretve. Duga je oko 25 centimetara, a može živjeti i do 60 godina. Ovo je samo jedna od mnogih zaštićenih životinja u Hrvatskoj.
#03 Dabar (Dabar)
Dabar (Castor fiber) je najveći živući glodavac u Hrvatskoj. Može doseći do 1 metar duljine i 20-30 kilograma težine. Ovo je samo jedna od mnogih zaštićenih životinja u Hrvatskoj.
Dabar živi na vodenim površinama koje su obrasle bujnom močvarnom vegetacijom, poput Parka prirode Lonjsko polje i Parka prirode Kopački rit. Neke rijeke i vodene površine imaju ih čak i previše, ali su svejedno strogo zaštićene vrste.
#04 Euroazijski ris (Lynx)
Euroazijski ris (Lynx) je najrjeđe uočena zaštićena životinja u Hrvatskoj. Živi u gustim planinskim šumama Gorskog kotara (Nacionalni park Risnjak), Velebita (Nacionalni park Sjeverni Velebit) i Like (Nacionalni park Paklenica). Ovo je samo jedna od mnogih zaštićenih životinja u Hrvatskoj.
Ova mačka je vrlo elegantna i prekrasna te teži oko 20 kilograma. Vrlo je tiha životinja, no kada dođe do parenja, risovi se međusobno dozivaju glasnim mijaukanjem.
#05 Hridinski ježinac
U Jadranskom moru postoji oko 20 vrsta ježinaca, a hridinski ježinac (Paracentrotus lividus) velika je morska delicija. Za lov hridinskog ježinca ili bilo kojeg drugog morskog ježa potrebna je dozvola Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Bez obzira na to, ljudi ih love i prodaju na crnom tržištu, pa je time njihovo postojanje ugroženo. Igličasti ježinac (Centrostephanus longispinus) jedini je ježinac u Hrvatskoj koji je strogo zaštićena vrsta i ne smije se ni pod kojim uvjetima loviti.
Prisutnost ježeva u moru dokaz je da je voda vrlo čista i kvalitetna. Ovo je samo jedna od mnogih zaštićenih životinja u Hrvatskoj.
#06 Kitovi
Kitovi (cetus) koji žive u Jadranskom moru su strogo zaštićeni. Postoji 9 vrsta kitova koji žive ili povremeno posjećuju Jadransko more uključujući:
- Sjeverni kit (Balaenoptera physalus)
- Obični dupin (Delphinus delphis)
- Bjelogrli dupin (Globicephala melas)
- Glavati dupin (Grampus griseus)
- Ulješura (Physeter macrocephalus)
- Crni dupin (Pseudorca crassidens)
- Plavobijeli dupin (Stenella coeruleoalba)
- Dobri dupin (Tursiops truncatus)
- Krupnozubi dupin (Ziphius cavirostris)
Jedini kit koji je stalno prisutan je dobri dupin kojeg se može vidjeti u NP Kornati, PP Telaščića i NP Brijuni. Ovo je samo jedna od mnogih zaštićenih životinja u Hrvatskoj.
#07 Kopnena kornjača
Kopnena kornjača (Estudo hermanni) uglavnom živi u Dalmaciji u NP Mljet, NP Krka, PP Biokovo i PP Lastovsko otočje, no viđena je i u PP Vransko jezero. Može narasti do 30 centimetara u dužinu.
Kopnena kornjača raste vrlo sporo, preko 80 do 100 godina. Prvenstveno je biljojed, ali ponekad jede puževe i crve. Ako nema hrane, bez nje može preživjeti tjednima.
Kornjače su najstariji živući gmazovi i samo je jedna od mnogih zaštićenih životinja u Hrvatskoj.
#08 Kuna zlatica
Kuna zlatica (Martes martes) je 55 centimetara duga brza zvijer vrlo gustog smeđeg krzna i lijepog dugog repa. Zbog svog raskošnog krzna lovila se od davnina, no danas je lov na kunu strogo zabranjen.
Kuna zlatica živi u crnogoričnim i listopadnim šumama Hrvatske na otoku Braču te u NP Plitvička jezera, PP Velebit i PP Papuk.
Neki lovci na otoku Braču truju kune jer konkuriraju zalihama hrane divljih svinja. To čine kako bi bilo više veprova za lov. Osim što je ovo 100% ilegalno, druge životinje, uključujući kućne ljubimce, također pronalaze otrov koji im uzrokuje mučnu smrt u roku od samo nekoliko minuta.
Ako je vaša životinja otrovana, morate to prijaviti policiji. U policiji na Braču kažu da će se uhvatiti u koštac s ovim problemom, ali trebaju osobe koje će prijaviti trovanja kako bi mogli reagirati. Trovanje bilo koje životinje, a ne samo one s ovog popisa svakako je zločin. Ovo je samo jedna od mnogih zaštićenih životinja u Hrvatskoj.
#09 Lombardijska smeđa žaba
Lombardijska smeđa žaba (Rana latastei) živi u vlažnim listopadnim šumama srednje i sjeverne Istre, uglavnom oko Motovuna. Jedan je od najugroženijih vodozemaca u Hrvatskoj i Europi.
To je mala do srednje velika žaba koja može skočiti više od 100 centimetara u daljinu. Da ovo stavimo u perspektivu, to bi bilo jednako kao da čovjek skoči 15 do 20 metara. Živi do 4 godine.
#10 Macaklin (gušter)
Macaklin je vrsta guštera. U Hrvatskoj postoje dvije vrste mačaklina: kućni mačaklin (Hemidactylus turcicus) i zidni mačaklin (Tarentola mauritanica). Kućni mačaklin dugačak je 8-10 centimetara, a zidni mačaklin 10-19 centimetara. Bezopasne su i korisne životinje jer jedu komarce, paukove i druge insekte.
Kućni mačaklin živi diljem jadranske obale i otoka poput Nacionalnog parka Kornati, dok zidni mačaklin uglavnom živi u okolici Zadra i na otocima poput Hvara, Lošinja i Nacionalnog parka Mljet.
#11 Mala ušara
Mala ušara (Asio otus) živi na rubovima šuma i u gradskim parkovima. Sove se zimi okupljaju u skupinama na drveću. Prilično su tihe ptice, no njihova se mladunčad tijekom dugih ljetnih noći čuje kako ciče.
Sove se obično naseljavaju u napuštenim gnijezdima drugih ptica. U Hrvatskoj mala ušara živi u Parku prirode Lonjsko polje, Parku prirode Žumberak, Parku prirode Vransko jezero, u Međimurju, itd. Ovo je samo jedna od mnogih zaštićenih životinja u Hrvatskoj.
#12 Mekoušna pastrva
Mekoušna pastrva (Salmothymus obtusirostris salonitana) endemična je vrsta hrvatske pastrve. Teži otprilike 2 kilograma, ali može doseći maksimalnu težinu od 4 kilograma.
Mekoušna pastrva živi u rijekama Jadro i Žrnovica kod Splita. Ukupan broj ove endemske vrste nije poznat, ali se njena populacija konstantno održava.
#13 Močvarni plavac
Močvarni plavac (Phengaris alcon alcon) je zaštićeni leptir koji živi na vlažnim livadama. Može se vidjeti tijekom srpnja i kolovoza kada polaže jaja na biljke domaćine.
U Hrvatskoj je ova vrsta prvi put zabilježena u Nacionalnom parku Plitvička jezera 2004. godine, a može se naći i u Parku prirode Papuk. Ovo je samo jedna od mnogih zaštićenih životinja u Hrvatskoj.
#14 Plemenita periska
Plemenita periska (Pinna nobilis) je najveća školjka u Jadranskom i Sredozemnom moru. Živi na dubinama od 2 do 30 metara na pjeskovitom i muljevitom morskom dnu. Iako ih ima po cijelom Jadranu, koncentrirani su oko Nacionalnog parka Mljet i Parka prirode Telašćica.
Plemenita periska često je kućica za male račiće koji djeluju kao zaštitari koji upozoravaju na potencijalnu opasnost koja se približava. Periska tada zatvori svoju ljušturu koja može biti dugačka i do 1 metar. Ponekad se u školjkama mogu pronaći biseri bez komercijalne vrijednosti.
#15 Poskok
Poskok (Vipera ammodytes) je najotrovnija i najopasnija europska zmija. Odrasli poskok dugačak je između 50 i 90 centimetara. Prepoznatljiv je po kratkom rogu na vrhu nosa.
Poskok se ne boji ljudi, ali ako se osjeti ugroženim, može napasti i ugristi. Živi do 15 godina. Uvijek budite svjesni poskoka dok idete na planinarenje. Ako ga primijetite, nemojte mu prilaziti.
Poskok se može naći gotovo posvuda u Hrvatskoj: u Istri, na hrvatskim otocima (Krk, Pag, Pašman, Brač, Nacionalni park Mljet i dr.), te u planinskim predjelima (Kalnik, Park prirode Žumberak, Park prirode Medvednica, Banovina, Kordun, Park prirode Biokovo itd.). Ovo je samo jedna od mnogih zaštićenih životinja u Hrvatskoj.
#16 Prstac (Datulja)
Prstac (Litophaga litophaga) je školjka prosječne dužine oko 9 centimetara koja može narasti i do 15 centimetara. Živi u liticama, većim stijenama i podvodnim špiljama u vlastitim bunarima. Prstac se smatra delikatesom, ali je od 1995. godine strogo zaštićen.
Najviše su se lovili na zapadnoj obali Istre, oko Splita, Šibenika, Stona i hrvatskih otoka. Ima ih i u Nacionalnom parku Brijuni. Njegova približna težina je 20 grama, ali može biti težak i do 100 grama.
#17 Smeđi medvjed
Smeđi medvjed (Ursus arctos) najveća je kopnena zvijer u Hrvatskoj. Ženke teže približno 120 kilograma, a mužjaci oko 210 kilograma. Neki od njih mogu težiti i više od 300 kilograma.
Smeđi medvjed se smatra usamljenikom. Koliko god izgledao nespretno, smeđi medvjed može trčati i do 50 kilometara na sat. Živi u planinskom području Dinarida, Parku prirode Učka, Nacionalnom parku Risnjak, Gorskom kotaru, Nacionalnom parku Sjeverni Velebit i Nacionalnom parku Paklenica. Ovo je samo jedna od mnogih zaštićenih životinja u Hrvatskoj.
#18 Sredozemna medvjedica
Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) jedan je od najugroženijih sisavaca na svijetu. Procjenjuje se da je ukupan broj živih sredozemnih medvjedica manji od 600.
Sredozemna medvjedica može doseći duljinu do 2,4 metra i težinu od 320 kilograma. Ima vrlo loš vid jer je noćna, ali dobro čuje i njuši.
U proteklih 10 godina medvjedica je viđena diljem Jadrana, no fotografirana je samo jednom. Okupljaju se uz istočnu i zapadnu obalu Istre, te uz zapadnu obalu otoka Cresa i Lošinja. Ovo je samo jedna od mnogih zaštićenih životinja u Hrvatskoj.
#19 Šišmiš
Polovica vrsta šišmiša (Chiroptera) u Hrvatskoj je zaštićena. Šišmiši su najbrojnija skupina sisavaca u Hrvatskoj (osim čovjeka) i jedini su sisavci koji aktivno lete.
Šišmiši obično žive u špiljama u NP Krka, NP Paklenica, NP Plitvička jezera, NP Mljet, PP Telašćica i PP Medvednica, no mogu se naći i unutar crkvenih tornjeva i ispod nadstrešnica.
Šišmiši su noćne životinje i poznati su po tome što spavaju naglavce. Mogu živjeti i do 30 godina, a ženka šišmiša okoti uglavnom samo jedno mladunče godišnje. Ovo je samo jedna od mnogih zaštićenih životinja u Hrvatskoj.
Strogo zaštićene vrste šišmiša u Hrvatskoj su:
- Sredozemni slobodnorepac (Tadarida teniotis)
- Blažijev potkovnjak (Rhinolophus blasii)
- Južni potkovnjak (Rhinolophus euryale)
- Veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum)
- Mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros)
- Meheljev potkovnjak (Rhinolophus mehelyi)
- Širokuhi mračnjak (Barbastella barbastellus)
- Sjeverni noćnjak (Eptesicus nilssonii)
- Kasni noćnjak (Eptesicus serotinus)
- Primorski šišmiš (Hypsugo savii)
- Dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii)
- Mali brkati šišmiš (Myotis alcathoe)
- Primorski brkati šišmiš (Myotis aurascens)
- Velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii)
- Oštrouhi šišmiš (Myotis blythii)
- Brandtov šišmiš (Myotis brandtii)
- Dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii)
- Močvarni šišmiš (Myotis dasycneme)
- Riječni šišmiš (Myotis daubentonii)
- Riđi šišmiš (Myotis emarginatus)
- Veliki šišmiš (Myotis myotis)
- Brkati šišmš (Myotis mystacinus)
- Resati šišmiš (Myotis nattereri)
- Veliki večernjak (Nyctalus lasiopterus)
- Mali večernjak (Nyctalus leisleri)
- Rani večernjak (Nyctalus noctula)
- Bjelorubi šišmiš (Pipistrellus kuhlii)
- Mali šumski šišmiš (Pipistrellus nathusii)
- Patuljasti šišmiš (Pipistrellus pipistrellus)
- Patuljasti močvarni šišmiš (Pipistrellus pygmaeus)
- Sivi dugoušan (Plecotus austriacus)
- Smeđi dugoušan (Plecotus auritus)
- Kolombatovićev dugoušan (Plecotus kolombatovici)
- Gorski dugoušan (Plecotus macrobullaris)
- Dvobojni šišmiš (Vespertilio murinus)
#20 Vuk (Vuk)
Vuk (Canis lupus) je najveći divlji predstavnik porodice pasa. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima 100-150 vukova. Žive u Gorskom kotaru (NP Risnjak), Velebitu (NP Sjeverni Velebit), Lici (NP Paklenica) i Dalmaciji u čoporima od 10 do 15 komada.
Vukovi su mesožderi, a jedu jelene, srne, divokoze i male sisavce poput zečeva i miševa. Ovo je samo jedna od mnogih zaštićenih životinja u Hrvatskoj.
Zaštita zaštićenih životinja u Hrvatskoj
Zaštićene životinje u Hrvatskoj su one kojima prijeti izumiranje. Da bi životinja bila stavljena na popis ugroženih, HAOP (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu) predlaže koje vrste treba strogo zaštiti (iznad i mimo postojećeg zakona o zaštiti životinja).
Nakon toga Ministarstvo zaštite okoliša i energetike odlučuje hoće li biti strogo zaštićeni ili ne i kakva će biti pravila njihove zaštite.
Apsolutno ne možete poduzimati nijednu od dolje navedenih radnji na zaštićenim životinjama u Hrvatskoj:
- Namjerno ih uhvatiti ili ubiti,
- uznemiravati ih, osobito u vrijeme razmnožavanja, odgajanja, hibernacije i seobe,
- uništiti ili uzeti njihova jaja,
- uništiti, oštetiti ili ukloniti njih, njihova gnijezda ili leglo,
- uništiti ili oštetiti njihova mjesta za razmnožavanje i odmor.
Kazne za navedene prekršaje kreću se od 7.000 kuna do 200.000 kuna, ovisno o težini.
Ukoliko ste pronašli mrtvu, iscrpljenu, ranjenu, ozlijeđenu, bolesnu ili otrovanu zaštićenu životinjsku vrstu, dužni ste to prijaviti HAOP-u putem web obrasca u roku od 24 sata. Obrazac je dostupan ovdje.